Svinjska Alka
2 posters
Stranica 1 / 1.
Svinjska Alka
Komentar: Par važnih napomena o tome za koga su Sinjani ginuli 1715.
DRAGAN MARKOVINA
S obzirom na to da će tristota obljetnica Sinjske alke sasvim izvjesno poslužiti uglavnom kao povod čitavom nizu prigodničarskih tekstova, upotrebljivih uglavnom u kolažne i turističke svrhe, bez ikakva razumijevanja povijesnog konteksta unutar kojeg je nastala, ne bi škodilo osvrnuti se na to vrijeme i upozoriti na neodrživost mitološke slike stvari.
Tim prije što se, ako je vjerovati medijskim najavama vezanim uz HRT-ov dokumentarac o Alki, čak i odnos prema novijoj povijesti nije odmaknuo od mitologizacija i prešućivanja, koja na kraju nužno proizvedu revizionistički falsifikat. Manje ili više korektno zanatski napravljen. Što je, dakle, temeljni problem nacionalno-romantičarskog odnosa prema Alki?
Kad je prije nekoliko godina, točnije 2007., u Klovićevim dvorima postavljena izložba Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja, javnost je na najbolji mogući način mogla vidjeti kako funkcioniraju mehanizmi mitologizacije i samoobmane. U raskošnu izložbu, koju je iz mnogo razloga trebalo postaviti, ako ništa onda zbog tvrdnje iz samog naslova, o nepoznatoj zemlji, uložena su značajna sredstva. Uz kvalitetnu marketinšku kampanju i iscrpan, studiozan katalog, izložba je doživjela uspjeh kod javnosti i potpuno opravdala svoje postavljanje. No imala je isti problem kao i sadašnje obilježavanje tristote obljetnice Alke.
Pored toga što je brojne, manje ili više poznate činjenice, predstavila široj javnosti, znatan dio toga je prešutjela. To posebno vrijedi za katalog. Naime, kad bi neupućen netko čitao spomenuti katalog, stekao bi dojam kako je čitava Zagora temeljito i gotovo isključivo obilježena katoličkom baštinom, dočim islamske i pravoslavne jedva da ima u tragovima. Što, naravno, ne odgovara činjeničnom stanju stvari.
Famozna bitka iz 1715. godine odigrala se u sklopu posljednjeg u nizu od tri mletačko-osmanska ratna sukoba iz 17. i 18. stoljeća, pri čemu treba naglasiti kako nije imala veću vojnu važnost. Općenito govoreći, čitavo dalmatinsko bojište u tom je ratu bilo sporedno u odnosu na vojne sukobe na Peloponezu, odnosno Moreji, kako se taj poluotok nazivao u mletačkoj terminologiji. Štoviše, nakon dva razarajuća rata iz 17. stoljeća (Kandijskog 1645. – 1669. i Morejskog 1684. – 1699.), ovaj posljednji rat u nizu, koji je završio mirom u Požarevcu iz 1718. godine, umnogome je poštedio Dalmaciju većih borbi i razaranja.
Njegov ključni ishod odnosio se na mletački gubitak Moreje i kompenzaciju u vidu dobivanja Imotske krajine, koja od tada postaje dio Mletačke Dalmacije. Sumiramo li ova tri ratna sukoba na dalmatinskom prostoru, shvatit ćemo da je njihova ključna posljedica ta da je prostor dalmatinskog zaleđa nakon otprilike stoljeća i pol osmanske vlasti došao u posjed Mletačke Republike. Pri čemu nisu bili rijetki slučajevi da jedni protiv drugih ratuju najbliži članovi obitelji iz tih pograničnih krajeva.
Ovo mletačko osvajanje dalmatinskog prostora rezultiralo je dvjema posljedicama, od kojih je druga umnogome usmjerila daljnji razvoj dalmatinskog zaleđa. U prvom redu međureligijske te poslije međunacionalne odnose na tom prostoru. Značajno pomicanje mletačko-turske granice duboko u zaleđe jadranske obale prvi je put utjecalo na preusmjeravanje interesa vrhova Mletačke Republike prema Dalmaciji uopće.
Tako da je, s te strane promatrajući, bitka za Sinj, kao i sve ostale bitke između mletačke i osmanske vojske na dalmatinskom prostoru, zapravo bila bitka za imperijalne interese Mletačke Republike. Što je ona naravno svojim morlačkim vojnicima znala honorirati.
Tim je zabavniji paradoks koji ovo društvo u historiografskoj produkciji konstantno proizvodi već više od stotinu godina. S jedne strane, razgrađuje mletačko nasljeđe i naglašava kolonizatorski status Dalmacije u sustavu Republike, a s druge strane, nekritički glorificira bitke koje su vođene za korist Venecije proglašavajući ih bitkama za nacionalno oslobođenje. Ono po čemu su dugoročno ovi ratovi presudno obilježili prostor dalmatinskog zaleđa odnosi se na novu demografsku strukturu tog prostora.
Tada je, naime, na ispražnjeni prostor naseljeno brojno morlačko stanovništvo, kako katoličke tako i pravoslavne provenijencije, koje se sve do Drugog svjetskog rata nije nalazilo u nikakvu sukobu. Jedini sukob koji je obilježio mletačko 18. stoljeće vodio se između pravoslavnog morlačkog stanovništva i službene katoličke hijerarhije oko pitanja crkvene autonomije.
Pri čemu je, nedorečeno i kontradiktorno, arbitrirala država, ostavljajući taj problem otvorenim. U konačnici je takvo stanje dokinula francuska uprava, utemeljivši 1808. pravoslavnu episkopiju u Šibeniku.
Bilo kakvo ustrajavanje na drugačijem tumačenju, koje bi u podlozi imalo katolički ekskluzivizam prostora i promatralo rani novi vijek kroz dioptriju suvremenog nacionalizma, pored toga što bi bilo posve promašeno, bilo bi i logički neodrživo.
DRAGAN MARKOVINA
S obzirom na to da će tristota obljetnica Sinjske alke sasvim izvjesno poslužiti uglavnom kao povod čitavom nizu prigodničarskih tekstova, upotrebljivih uglavnom u kolažne i turističke svrhe, bez ikakva razumijevanja povijesnog konteksta unutar kojeg je nastala, ne bi škodilo osvrnuti se na to vrijeme i upozoriti na neodrživost mitološke slike stvari.
Tim prije što se, ako je vjerovati medijskim najavama vezanim uz HRT-ov dokumentarac o Alki, čak i odnos prema novijoj povijesti nije odmaknuo od mitologizacija i prešućivanja, koja na kraju nužno proizvedu revizionistički falsifikat. Manje ili više korektno zanatski napravljen. Što je, dakle, temeljni problem nacionalno-romantičarskog odnosa prema Alki?
Stvarnost je nešto drukčija od povijesne mitologije
Pojednostavljeno govoreći, radi se o promatranju povijesnih događaja iz konteksta suvremenog društva. Takav odnos, koji čak i javne obrazovne institucije potiču i održavaju, kako za vrijeme socijalističkog razdoblja tako i danas, povijest u pravilu promatra kroz crno-bijele vizure i prizmu imaginarnog nacionalnog interesa. U kojem postojimo, uvjetno govoreći, ‘mi’ i ‘oni’. Odnos prema baštini Sinjske alke nije tu naravno jedini, pa čak ni najdrastičniji primjer, no njegova aktualnost može nam poslužiti kao paradigma takvog tretiranja prošlosti. Sasvim u duhu Tuđmanove vizije o tisućljetnom snu i višestoljetnom povijesnom razvoju koji je nužno vodio do samostalne države, bitka iz 1715. godine dominantno se promatra u kontekstu borbe između Hrvata i Turaka u kojoj su Ukrasne figurice odnijeli pobjedu, spasivši Sinj od tuđinske okupacije. No stvarnost je ipak nešto drukčija od povijesne mitologije.Kad je prije nekoliko godina, točnije 2007., u Klovićevim dvorima postavljena izložba Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja, javnost je na najbolji mogući način mogla vidjeti kako funkcioniraju mehanizmi mitologizacije i samoobmane. U raskošnu izložbu, koju je iz mnogo razloga trebalo postaviti, ako ništa onda zbog tvrdnje iz samog naslova, o nepoznatoj zemlji, uložena su značajna sredstva. Uz kvalitetnu marketinšku kampanju i iscrpan, studiozan katalog, izložba je doživjela uspjeh kod javnosti i potpuno opravdala svoje postavljanje. No imala je isti problem kao i sadašnje obilježavanje tristote obljetnice Alke.
Pored toga što je brojne, manje ili više poznate činjenice, predstavila široj javnosti, znatan dio toga je prešutjela. To posebno vrijedi za katalog. Naime, kad bi neupućen netko čitao spomenuti katalog, stekao bi dojam kako je čitava Zagora temeljito i gotovo isključivo obilježena katoličkom baštinom, dočim islamske i pravoslavne jedva da ima u tragovima. Što, naravno, ne odgovara činjeničnom stanju stvari.
Mantra o Hrvatskoj kao predziđu kršćanstva
Zadržimo li se ovdje na odnosu prema osmanskoj baštini u kontekstu Alke, pogubnost takva pristupa koja je dovela do mantre o Hrvatskoj kao predziđu kršćanstva, rezultirala je time da studenti povijesti na splitskom Filozofskom fakultetu organiziraju simpozije u čast oslobođenja Klisa od Turaka. Čime se anakroni i u temelju nacionalistički odnos prema prošlosti dodatno obnavlja i na najvišim obrazovnim institucijama u zemlji. Promatrati ratove između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva iz 17. i 18. stoljeća kroz prizmu nacionalnog oslobođenja, u vremenu u kojem ne postoji pojam nacionalne svijesti, nije samo potpuno promašeno nego je i znanstveno diskreditirajuće. To što se takvu gledištu odaju mnogi profesionalni povjesničari sa sveučilišta i instituta, ne čini tu poziciju ništa utemeljenijom. Jedino na što ta činjenica upućuje jest stanje hrvatske historiografije.Famozna bitka iz 1715. godine odigrala se u sklopu posljednjeg u nizu od tri mletačko-osmanska ratna sukoba iz 17. i 18. stoljeća, pri čemu treba naglasiti kako nije imala veću vojnu važnost. Općenito govoreći, čitavo dalmatinsko bojište u tom je ratu bilo sporedno u odnosu na vojne sukobe na Peloponezu, odnosno Moreji, kako se taj poluotok nazivao u mletačkoj terminologiji. Štoviše, nakon dva razarajuća rata iz 17. stoljeća (Kandijskog 1645. – 1669. i Morejskog 1684. – 1699.), ovaj posljednji rat u nizu, koji je završio mirom u Požarevcu iz 1718. godine, umnogome je poštedio Dalmaciju većih borbi i razaranja.
Njegov ključni ishod odnosio se na mletački gubitak Moreje i kompenzaciju u vidu dobivanja Imotske krajine, koja od tada postaje dio Mletačke Dalmacije. Sumiramo li ova tri ratna sukoba na dalmatinskom prostoru, shvatit ćemo da je njihova ključna posljedica ta da je prostor dalmatinskog zaleđa nakon otprilike stoljeća i pol osmanske vlasti došao u posjed Mletačke Republike. Pri čemu nisu bili rijetki slučajevi da jedni protiv drugih ratuju najbliži članovi obitelji iz tih pograničnih krajeva.
Mletačka Republika tada je bila osvajač
To konkretnije znači da neka vlast koja na određenom prostoru boravi dulje od stotinu i pedeset godina naprosto ne može biti tuđinska. Odvedemo li ovu tezu dalje preko ruba svjesne provokacije, prije će biti da se Mletačka Republika pojavila na tom prostoru tada kao osvajač, s čijim dolaskom se znatno promijenila demografska i identitetska slika prostora. Neupućeni čitatelji bi danas bili iznenađeni tadašnjim vizurama, primjerice Knina, Drniša i Sinja, koje su obilovale minaretima džamija.Ovo mletačko osvajanje dalmatinskog prostora rezultiralo je dvjema posljedicama, od kojih je druga umnogome usmjerila daljnji razvoj dalmatinskog zaleđa. U prvom redu međureligijske te poslije međunacionalne odnose na tom prostoru. Značajno pomicanje mletačko-turske granice duboko u zaleđe jadranske obale prvi je put utjecalo na preusmjeravanje interesa vrhova Mletačke Republike prema Dalmaciji uopće.
Bitka za interese Mletačke Republike
S obzirom na brojne gubitke na ostatku Pomorskog posjeda, Dalmacija je Republici ostala jedinim prostorom na temelju kojeg su mogli graditi imperijalni mit i legitimizirati daljnji opstanak Republike. Što je Veneciju natjeralo na brojne reformske pokušaje u duhu prosvjetiteljstva u Dalmaciji 18. stoljeća. O čemu je sjajno pisao Larry Wolff u, kod nas neprevedenoj knjizi, o otkriću Dalmacije u doba prosvjetiteljstva.Tako da je, s te strane promatrajući, bitka za Sinj, kao i sve ostale bitke između mletačke i osmanske vojske na dalmatinskom prostoru, zapravo bila bitka za imperijalne interese Mletačke Republike. Što je ona naravno svojim morlačkim vojnicima znala honorirati.
Tim je zabavniji paradoks koji ovo društvo u historiografskoj produkciji konstantno proizvodi već više od stotinu godina. S jedne strane, razgrađuje mletačko nasljeđe i naglašava kolonizatorski status Dalmacije u sustavu Republike, a s druge strane, nekritički glorificira bitke koje su vođene za korist Venecije proglašavajući ih bitkama za nacionalno oslobođenje. Ono po čemu su dugoročno ovi ratovi presudno obilježili prostor dalmatinskog zaleđa odnosi se na novu demografsku strukturu tog prostora.
Tada je, naime, na ispražnjeni prostor naseljeno brojno morlačko stanovništvo, kako katoličke tako i pravoslavne provenijencije, koje se sve do Drugog svjetskog rata nije nalazilo u nikakvu sukobu. Jedini sukob koji je obilježio mletačko 18. stoljeće vodio se između pravoslavnog morlačkog stanovništva i službene katoličke hijerarhije oko pitanja crkvene autonomije.
Pri čemu je, nedorečeno i kontradiktorno, arbitrirala država, ostavljajući taj problem otvorenim. U konačnici je takvo stanje dokinula francuska uprava, utemeljivši 1808. pravoslavnu episkopiju u Šibeniku.
Razmisliti o novom odnosu prema osmanskoj baštini
Imajući u vidu sve navedeno, a neosporavajući folklornu i baštinsku vrijednost alkarskog nasljeđa, vrijedilo bi razmisliti o novom odnosu prema osmansko-mletačkim ratovima i općenito prema osmanskoj baštini koja je umnogome obilježila prostor dalmatinskog zaleđa. Zbog čega se, posebno u kontekstu 21. stoljeća, promatranje osmanske vlasti kao tuđinske, ili nekom vrstom uljeza, čini prilično neprimjerenim. Jer bi iz te perspektive jednako tuđinske bile i mletačka, kao i habsburška, tj. austrijska vlast.Bilo kakvo ustrajavanje na drugačijem tumačenju, koje bi u podlozi imalo katolički ekskluzivizam prostora i promatralo rani novi vijek kroz dioptriju suvremenog nacionalizma, pored toga što bi bilo posve promašeno, bilo bi i logički neodrživo.
Re: Svinjska Alka
Nije baš da je isto, s jednima imaš dosta toga zajedničkog, s drugima nemaš.
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Svinjska Alka
Mda ... Super Rifle, Principe, Giovanni ... kahva, ćevapi, rahatluk, baklave ...Buffy je napisao/la:Nije baš da je isto, s jednima imaš dosta toga zajedničkog, s drugima nemaš.
Re: Svinjska Alka
(NE)OPREMLJENI
Mimohod pokazao čime raspolažu OS: Moćne njemačke »pancerice« i nemoćne protuzračne raketeAutor: Danko Radaljac
Objavljeno: 10. kolovoza 2015. u 14:52
OS sada ne može sa zemlje djelovati po letećim ciljevima iznad tri kilometra pa je do 2020. predviđena nabava srednjedometnog raketnog protuzračnog sustava
ZAGREB Oružane snage na mimohodu u povodu 20. obljetnice »Oluje« pokazale su kompletan arsenal vojne tehnike koje posjeduju, ali iskusnom oku nisu mogli promaći i slabije strane domaće vojske.
Prije svega, prikazane su Panzerhaubitze 2000, u ovom trenutku gotovo pa sigurno najmoćnije topničko oruđe na svijetu. Iako je dio analitičara više puta isticao kako ih se ne treba zvati streteškim oružjem, činjenica da je sam srpski premijer govorio o njima jasno ukazuje da imaju mnogo veći značaj od taktičkog. One su sredstvo odvraćanja te nijedno normalno pješaštvo na svijetu ne bi se željelo naći pod udarom ovog oruđa.
Druga pozitivna stvar je spremnost i uvježbanost samog ljudstva. Gotovo pa besprijekorno obavljena zadaća potvrda je da se nakon nekog vremena stagnacije ipak ozbiljno radi u OS-u. Dalo se zamjetiti i da je dio specijalnih snaga opremljen puškom H&K 416. Poznavatelji situacije navode kako su pripadnici Bojne za specijalna djelovanja tražili da im se nabavi baš ova puška, nakon što su je imali prilike isprobati u zajedničkim vježbama s GROM-ovima, poljskim specijalcima.
Iako nisu nešto posebno i u većini situacija bi se trebale proglasiti negativnom stranom, ne može se ne spomenuti dvije amfibije koje su prikazane, od ukupno četiri koje OSRH posjeduje. Jedno vrijeme se razmišljalo o slanju tih starih vozila u rezalište. A onda su se dogodile poplave u Slavoniji, te su Gunji pomogle baš ovi stari ruski proizvodi. Kako se uvidjelo da ova vozila imaju i civilnu pomoćnu namjenu, odlučeno ih je održavati i dalje.
Što se tiče minusa, prvi i osnovni zamjetili su i slabiji poznavatelji vojne tehnike. Hrvatska gotovo da ni nema ozbiljnu protuzračnu obranu. S-10 CRO, u svojoj srži BOV s montiranim Strijelama, jednostavo nije neka prijetnja ozbiljnim avionima, kao ni 20-milimetarski topovi i prijenosni sustavi. Praktički, Oružane snage ne mogu sa zemlje djelovati po letećim ciljevima iznad tri kilometra visine.
Prepoznaju to i u MORH-u tako da je do 2020. godine predviđena nabava srednjedometnog raketnog protuzračnog sustava. U vojnim krugovima može se čuti da je glavni favorit NASAM, norveški zemaljski sustav namjenjen ispaljivanju američkih raketa AIM-120 AMRAAM, koje se primarno koriste za zrak-zrak borbu. S horizontalnim dometom od 50-ak kilometara te visinskim od 15-ak kilometara, OSRH bi s time pokrio i ovu trenutno bolnu točku svoje opreme.
Re: Svinjska Alka
Jedem ja i falafel svako malo, pa ipak nisam Židovkabesposlenpop je napisao/la:Mda ... Super Rifle, Principe, Giovanni ... kahva, ćevapi, rahatluk, baklave ...Buffy je napisao/la:Nije baš da je isto, s jednima imaš dosta toga zajedničkog, s drugima nemaš.
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Svinjska Alka
besposlenpop je napisao/la:(NE)OPREMLJENI
Mimohod pokazao čime raspolažu OS: Moćne njemačke »pancerice« i nemoćne protuzračne rakete
Autor: Danko Radaljac
Objavljeno: 10. kolovoza 2015. u 14:52
OS sada ne može sa zemlje djelovati po letećim ciljevima iznad tri kilometra pa je do 2020. predviđena nabava srednjedometnog raketnog protuzračnog sustava
ZAGREB Oružane snage na mimohodu u povodu 20. obljetnice »Oluje« pokazale su kompletan arsenal vojne tehnike koje posjeduju, ali iskusnom oku nisu mogli promaći i slabije strane domaće vojske.
Prije svega, prikazane su Panzerhaubitze 2000, u ovom trenutku gotovo pa sigurno najmoćnije topničko oruđe na svijetu. Iako je dio analitičara više puta isticao kako ih se ne treba zvati streteškim oružjem, činjenica da je sam srpski premijer govorio o njima jasno ukazuje da imaju mnogo veći značaj od taktičkog. One su sredstvo odvraćanja te nijedno normalno pješaštvo na svijetu ne bi se željelo naći pod udarom ovog oruđa.
Druga pozitivna stvar je spremnost i uvježbanost samog ljudstva. Gotovo pa besprijekorno obavljena zadaća potvrda je da se nakon nekog vremena stagnacije ipak ozbiljno radi u OS-u. Dalo se zamjetiti i da je dio specijalnih snaga opremljen puškom H&K 416. Poznavatelji situacije navode kako su pripadnici Bojne za specijalna djelovanja tražili da im se nabavi baš ova puška, nakon što su je imali prilike isprobati u zajedničkim vježbama s GROM-ovima, poljskim specijalcima.
Iako nisu nešto posebno i u većini situacija bi se trebale proglasiti negativnom stranom, ne može se ne spomenuti dvije amfibije koje su prikazane, od ukupno četiri koje OSRH posjeduje. Jedno vrijeme se razmišljalo o slanju tih starih vozila u rezalište. A onda su se dogodile poplave u Slavoniji, te su Gunji pomogle baš ovi stari ruski proizvodi. Kako se uvidjelo da ova vozila imaju i civilnu pomoćnu namjenu, odlučeno ih je održavati i dalje.
Što se tiče minusa, prvi i osnovni zamjetili su i slabiji poznavatelji vojne tehnike. Hrvatska gotovo da ni nema ozbiljnu protuzračnu obranu. S-10 CRO, u svojoj srži BOV s montiranim Strijelama, jednostavo nije neka prijetnja ozbiljnim avionima, kao ni 20-milimetarski topovi i prijenosni sustavi. Praktički, Oružane snage ne mogu sa zemlje djelovati po letećim ciljevima iznad tri kilometra visine.
Prepoznaju to i u MORH-u tako da je do 2020. godine predviđena nabava srednjedometnog raketnog protuzračnog sustava. U vojnim krugovima može se čuti da je glavni favorit NASAM, norveški zemaljski sustav namjenjen ispaljivanju američkih raketa AIM-120 AMRAAM, koje se primarno koriste za zrak-zrak borbu. S horizontalnim dometom od 50-ak kilometara te visinskim od 15-ak kilometara, OSRH bi s time pokrio i ovu trenutno bolnu točku svoje opreme.
Sam dragi Bog zna da mi Ameri nisu baš dragi, osobito s TTIPom kojeg guraju i koji znači stvarnu smrt demokracije, ali kad pogledam ponašanje EU nakon Kohla i onog starčeka ranije koji nas je prvi priznal, tj. ponašanje Njemačke koja je uz nešto malo Francuske ustvari gazda EU, nije baš da su nam nešto puno pomogli.
I vrapcima na grani je jasno kako je gotovo s našom opstojnošću, vodi se politička borba čija ćemo bitch biti, očigledno su Ameri u toj bitci pobijedili. Ako već jesmo nečija bitch, onda su oni bolji izbor od EU koja nas tretira kao maćeha, ali to plaćamo time što postajemo meta terorista.
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Svinjska Alka
Inače, Alka kao takva služi motivaciji nacionalnog bića, preživjela je sve gazde i sve vlade.
Dečki na Zrinjevcu za vrijeme NDH:
Dolaze do Markovog trga...
Nakon par godina:
Nastavi niz...
Dečki na Zrinjevcu za vrijeme NDH:
Dolaze do Markovog trga...
Nakon par godina:
Nastavi niz...
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Svinjska Alka
A jela si i kod Debelog Martina ...Buffy je napisao/la:Jedem ja i falafel svako malo, pa ipak nisam Židovkabesposlenpop je napisao/la:Mda ... Super Rifle, Principe, Giovanni ... kahva, ćevapi, rahatluk, baklave ...Buffy je napisao/la:Nije baš da je isto, s jednima imaš dosta toga zajedničkog, s drugima nemaš.
Re: Svinjska Alka
Kod kralja Ace?Buffy je napisao/la:Inače, Alka kao takva služi motivaciji nacionalnog bića, preživjela je sve gazde i sve vlade.
...
Nastavi niz...
ALKA U POLITICI – POLITIKA U ALKI
Sinjska alka i ratovi Dvadesetog stoljeća
PROSLOV
UVOD
PRVI SVJETSKI RAT I ALKA
ERA VICKA GRABOVCA
Ratne Alke – alkari u ratu protiv Srbije i Crne Gore
Veličanstven doček srpske vojske u Sinju 1918.
Alka u čast kralja Petra I. Karađorđevića
Alkarski vođa „postaje“ vojvoda
ORAO PROTIV SOKOLA – FRA MIJO KOTARAŠ I VICKO GRABOVAC
Jugoslavenski „Sokol“, hrvatski i katolički „Orao“
ORJUNA i Alka zajedno
Alka u Beogradu – prijepori i protivljenja
NEOGRANIČENA ODANOST KRALJU ALEKSANDRU KARAĐORĐEVIĆU
ALKARI NA SPROVODU STJEPANA RADIĆA
ALKARI NA SPROVODU KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA
NESLAVNI KRAJ VICKA GRABOVCA
DRUGI SVJETSKI RAT I ALKA
STANJE U ALKI PRIJE I NA POČETKU DRUGOGA SVJETSKOG RATA
NDH I TALIJANI – ALKA BEZ ALKE
Hrvatska vlast preuzima VAD
Priprema prve ratne Alke i partizanski ustanak
Alkarska oprema u Franjevačkom samostanu
Alkarske aktivnosti bez natjecanja
JEDINA RATNA ALKA
Ustaški logornik Mirko Bilobrk – alkarski vođa/vojvoda
Savezničko bombardiranje i alkarsko natjecanje
PARTIZANI U SINJU
Vođa/vojvoda Bilobrk strijeljan – tužitelj budući vođa/vojvoda Peko Bogdan
Komunistički puč u Alki
ALKE U SLAVU NOB-A, STALJINA I TITA – BEZ VJERE,CRKVE I HRVATSKIH OBILJEŽJA
Komunistička pravila ulaze u Alku
Čudotvorna Gospa Sinjska prognana iz Alke
JOSIP BROZ TITO – „NAJVEĆI SIN NAŠIH NARODA I NARODNOSTI“, DOŽIVOTNI POKROVITELJ ALKE
ERA TITOVOG GENERALA BRUNA VULETIĆA
List Alkar u znaku Titova imena – kađenje komunističkom monarhu
Alkarska podrška Titu nakon sloma Hrvatskog proljeća
Alkarska tuga za Najvećim sinom naroda i narodnosti
„I poslije Tita Tito“
DOMOVINSKI RAT I ALKA
POSLJEDNJA JUGOSLAVENSKA ALKA 1989. – U ZNAKU TITOVA IMENA
Vojvoda Aleksandar Sablić – bez spomena hrvatskog imena
Stipe Šuvar – „četnička izdaja, ustaški zločini…“
PRVA HRVATSKA ALKA
Alkarsko vodstvo ne prihvaća ponude nove hrvatske vlasti
Neuspio pokušaj bojkota Alke
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman na Alki
SRPSKA OKUPACIJA CETINSKOG KRAJA I RATNE ALKE
Pad nealkarskog dijela cetinskog kraja i prve ratne žrtve
Tuđman ponovo na Alki – potpora hrvatskim braniteljima
Oslobađanje Peruće – Janko Bobetko na Alki
Mirko Norac-Kevo vojvoda – Gojko Šušak najavio „Oluju“
Prvo „Oluja“, a potom Alka
Alkari i alkarski momci u Domovinskom ratu
DUH POBJEDNIČKE HRVATSKE VOJSKE U ALKI
Posljeratne Alke – u slavu hrvatske pobjede
Tuđmanova posljednja Alka
Stjepan Mesić predsjednik – vojvoda Norac-Kevo u zatvoru
Stjepan Mesić – prvi i jedini državni poglavar kojega alkari nisu željeli
Mesić odbija pokroviteljstvo nad Alkom
Sve po starom – Mesić pokrovitelj i gost na Alki
Može li politika iz Alke i Alka iz politike?
Kako se Alka održala do danas?
„Proslava 300. obljetnice čudesne obrane Sinja“
„HRVATSKI DUH ALKE“
AUSTRIJANSTVO I/ILI JUGOSLAVENSTVO VICKA GRABOVCA
PRVA HRVATSKA ALKA U POVIJESTI – 1944.
TITOVI GENERALI U ALKU UVODE KOMUNISTIČKI JUGOSLAVENSKI DUH
UPRAVA NA JUGOSLAVENSKU, VEĆINA ALKARA NA HRVATSKU STRANU
„ZLOČINCI I HEROJI, HEROJI I ZLOČINCI“
VOĐE/VOJVODE I PREDSJEDNICI VAD-A – POTPUNA VEZANOST UZ POLITIKU
SINJSKA I/ILI CETINSKA ALKA
ŠIRENJE ALKARSKOG KRAJA
OD SINJSKE PREMA CETINSKOJ, HRVATSKOJ,EUROPSKOJ I SVJETSKOJ ALKI
Re: Svinjska Alka
Na obje lokacije...besposlenpop je napisao/la:A jela si i kod Debelog Martina ...Buffy je napisao/la:Jedem ja i falafel svako malo, pa ipak nisam Židovkabesposlenpop je napisao/la:Mda ... Super Rifle, Principe, Giovanni ... kahva, ćevapi, rahatluk, baklave ...Buffy je napisao/la:Nije baš da je isto, s jednima imaš dosta toga zajedničkog, s drugima nemaš.
To nam je bil obiteljski obred, ubiti se od klope kod njega. Uvijek je bil malo papreniji u smislu jela od Gračanke, koja je bila mala kopija DM.
Šampinjončeki mali, mali, kakvih više nema, s pravim kajmakom, sad mi sline cure...
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Svinjska Alka
Rasprave o borbenim avionima HV-a postoje i prije Interpleta, pa sam ipak ispal ja u pravu, kad sam nekolko put napisal da nam treba nekolko solidnih presretača civilnih pojava na nebu, a da pri tom nisu ruskog porijekla. Eto, nedavno je NATO digel MIG-a da bi presrel nekakav avion koji je pobegel Slovencima ... znači i te šklopocije su još dobre za taj posel, obzirom da nam ne trebaju nikakvi topgani.Buffy je napisao/la:
Sam dragi Bog zna da mi Ameri nisu baš dragi, osobito s TTIPom kojeg guraju i koji znači stvarnu smrt demokracije, ali kad pogledam ponašanje EU nakon Kohla i onog starčeka ranije koji nas je prvi priznal, tj. ponašanje Njemačke koja je uz nešto malo Francuske ustvari gazda EU, nije baš da su nam nešto puno pomogli.
I vrapcima na grani je jasno kako je gotovo s našom opstojnošću, vodi se politička borba čija ćemo bitch biti, očigledno su Ameri u toj bitci pobijedili. Ako već jesmo nečija bitch, onda su oni bolji izbor od EU koja nas tretira kao maćeha, ali to plaćamo time što postajemo meta terorista.
Al da nemaju pucaljke za izrešetat ni obični avion na 10 000 m, stvarno djeluje smešno ...
Re: Svinjska Alka
Buffy je napisao/la:
Šampinjončeki mali, mali, kakvih više nema, s pravim kajmakom, sad mi sline cure...
Re: Svinjska Alka
mitomani.
yeba ih Tito da ih yeba komunistickim qrcem da ih yeba...
c/p:
Kako ljudi nisu skužili da je Kokošinda zapravo prerušena omladinka, dapače komsomolka... pa nje se ne bi ni drugovi Staljin, Brežnjev, Tito posramili...prava udarnica: lijepi pločice, zida, vozi traktor, ide na plac, lijepi tapete...ma žena-radnica...Kao da je ispala iz nekog socrealističkog trailera.... dok ne progovori...onda krene zna se kakvo sr..nje..Koja fejk figura, davno nešto tako nisam vidjela u našim bespućima...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/marijana-puljak-pozvala-kolindu-na-rucak-i-kupanje-u-omis/835607.aspx
yeba ih Tito da ih yeba komunistickim qrcem da ih yeba...
c/p:
Kako ljudi nisu skužili da je Kokošinda zapravo prerušena omladinka, dapače komsomolka... pa nje se ne bi ni drugovi Staljin, Brežnjev, Tito posramili...prava udarnica: lijepi pločice, zida, vozi traktor, ide na plac, lijepi tapete...ma žena-radnica...Kao da je ispala iz nekog socrealističkog trailera.... dok ne progovori...onda krene zna se kakvo sr..nje..Koja fejk figura, davno nešto tako nisam vidjela u našim bespućima...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/marijana-puljak-pozvala-kolindu-na-rucak-i-kupanje-u-omis/835607.aspx
Gost- Gost
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
|
|