A odakle ovi izrazi? :)

[Tomica]

... suho zlato?

I u slavenskoj se mitologiji ukorijenilo jedno Drvo svijeta ciji je vrh suh i optocen (ognjenim) zlatom. Na tom se vrhu nalazi Perunov dvor ili gnijezdo (ovisno o tome preuzima li oblicje orla).

Dakle, izraz suho zlato odnosi se na Perunovo carstvo. On je ujedno i vladar elementa vatre.

____

(...) Mitska predodžba svijeta u kojoj je stablo njegovo središte i veza između neba i zemlje poznata je i prisutna u mitologiji svih indoeuropskih naroda, pa tako i u staroslavenskoj. Iako su stari Slaveni štovali više vrsta drveća: lipu, brezu, rakitu, bor, čempres, jabuku i mnoge druge, hrast ili dub je najsvetije drvo za sve Slavene i njega su štovali kao drvo života i axis mundi odnosno os svijeta. Zamišljali su svijet kao golem hrast čija krošnja označava nebeski svijet, deblo s granama zemaljski svijet i korijenski sustav kao podzemni svijet.

Usmena književnost i folklorne predaje donose detaljan opis trodijelne strukture svetog stabla: gore je suhi vrh, na njemu umjesto zelenog lišća rastu zlatne rese. Tamo je ptica grabežljivica, orao ili sokol. U sredini je stablo s granama, a oko njih lete razjarene pčele. Dolje kod korijena izvire voda. Na vodi je životinja skupocjena krzna, kuna. Tu leži i kamen. Pod drvetom kod kamena nalazi se mek ležaj, a u njemu zmija. Iza životinjske simbolike kriju se likovi moćnih božanstava gornjeg i donjeg svijeta. Boga groma i munje Peruna simbolizirao je orao koji je sjedio na najvišim granama dok je Velesa, boga podzemnog svijeta, simbolizirala zmija koja se ovijala među korijenjem svetog hrastova drveta. Kako se zmija penje po stablu i napada ptice, tako je prema predaji Veles izazivao Peruna otimajući mu stoku ili ženu, božicu Mokoš, a Perun ga je zauzvrat tukao zlatnim strijelama, odnosno munjama. Njihov kozmički sukob temeljni je mit staroslavenske mitologije, a vječnom borbom ova dva boga simbolički je prikazana cikličnost života prirode i njene nadopunjujuće suprotnosti: zemlja i voda nasuprot zraku i vatri, poljoprivreda nasuprot stočarstvu, nebesko kraljevstvo nasuprot podzemnom svijetu. Tako Perun pobjeđuje Velesa svakog ljeta, a Veles pobjeđuje Peruna svake zime, time simbolički održavajući prirodnu ravnotežu i prirodni krug (...)

Sveto stablo starih Slavena



P. S. vezano uz pcele

[Tomica]

Jos malo o suhom zlatu iz pera Radoslava Katicica (Vilinska vrata - I dalje tragovima svetih pjesama nase pretkrscanske starine):


нег на грани од облака.
На граду су троја врата.
Једно врата од скерлета,
друго врата од бисера,
треће врата сухог злата.
Што су врата од скерлета,
на та вила шћер удава.
Што л’ су врата од бисера,
на та вила жени сина.
Што су врата сухог злата,
на та вила сједи сама.
Вила гледа у облаке
ђе се муња с громом игра,
мила сестра су два брата,
а невјеста с два ђевера,
а то мило вили било.

Sasvim neočekivano tu sklop riječi vilinska vrata dobiva za nas nov i neslućeno bogat sadržaj. Vrata su vilinska, upravo vilina. To su vrata grada, vilina grada, grada koji je vila gradila. Ta su vrata utrojena.

Svaka od trojih obilježena su po jednom skupocjenom tvari: skrletom, biserom i zlatom. Vrata što su suhog zlata nedvojbeno su među
utrojenim glavna i prvotna jer na njima vila sjedi sama. To su prava vrata od grada. A taj grad je na grani! Spomen suhoga zlata naznačuje  da je to suha grana pri suhom vrhu drveta svijeta. To je, kako je poznato, sjedište boga gromovnika.

I doista, na vratima suhog zlata vila sjedi i gleda gdje se munja s gromom igra. Tu smo kod gromovnika. Ali vrh drveta svijeta može biti suh i od toga što na njem raste biser.

Biser je tako u ustrojstvu mitskog kazivanja funkcionalno jednakovrijedan zlatu. Razabire se jasno: i zlato je kao i vrata tu utrojeno.

Imamo tako zlato, biser i skrlet. Po svem je tome vrh drveta suh. Na drugim je pak dvjema od utrojenih vrata svadba. Na onima od skrleta vila ženi sina, na onima od bisera udaje kćer. To su, naravno, gromovit  sin i gromovita kći. Svadba jednoga i drugog istovremena je. A pri igri munje i groma spominju se, sasvim neočekivano, braća koja su i djeveri. To se, kazuje pjesma, sestra igra s braćom, a ujedno nevjesta s  djeverima.

Tu je ključno pitanje kada je sestra još i nevjesta, kada su braća još i djeveri. To je tako jedino ako se brat ženi sestrom. Tada je sestra i nevjesta, tada su joj ostala braća i djeveri. Odatle slijedi da  su dvije svadbe na dvjema vratima zapravo jedna te ista.

To je sveta svadba gromovnikova sina i kćeri koja u proljeće pokreće godišnju rodnost.

Tako smo, sve zaobilazno, opet kod gromovnika. Grad na grani očito je Perunov.  Da je sjedište boga, nevjestina o.ca, doista na grani, i to na suhoj, kazuje nam jedna jurjaška ophodnička pjesma:

Sve su kite oklenile, samo jedna ne,
ona nije oklenila kaj zelena nij’.
Na toj kiti sva gospoda i gospon Bog.

Oni koji danas tako pjevaju razumiju to, dakako, kao da se pjeva o kršćanskom Bogu. Da to tako ne razumiju, ne bi to ni pjevali jer su dobri kršćani. Stoga se u tekstu ta riječ i piše velikim slovom. Ali bog na suhoj grani sigurno nije Bog Abrahamov, Jakovljev-Izraelov, Mojsijev i Isusov. To je bog naše stare vjere. A gospoda okupljena kod njega prosci su njegove kćeri.

[Tomica]

... okrilje noci?

... sjediti u krilu?

Zapravo, na podrijetlo oba izraza mozemo naici ako se prikrademo - vilenicama.

Jeste li znali da osim krila, one imaju i okrilje, prozracan veo, kojim stite glavu i krila, a u kojem je sadrzana vilinska moc?



Prilikom kupanja u kakvom jezeru ili rijeci, vilenice bi skidale okrilje, ostavljale ga na obali, da im ne smeta u vodi. Ako bi se namjerio neki muskarac i oteo im okrilje, tim bi cinom zarobio vilu, prijevarom bi od nje nacinio obicnog smrtnika, odnosno pretvorio je u zenu. Kao vlasnik okrilja, mogao ju je navesti da mu postane supruga. No nasa bi negdasnja vila, svo vrijeme zajednickog zivota, osjecala ceznju za svojim magicnim svijetom (svojim vilinskim rodom) i, u slucaju pronalaska okrilja (neprekidno ga je trazila), nestajala bi iz suprugovog zivota.

/Zapravo, cini mi se da je vilino okrilje nalik tuljanovom krznu u svijetu selkija (selkie folk)./

Otud izraz pod okriljem noci oznacava "zastitu", jamci sigurnost, zrcali moc.

___

No sto je s krilom iz drugog izraza? Zasto se za podrucje od trbuha do koljena, na kojem se nesto drzi, veli "krilo" (majcino krilo, primjerice)?

Kad bi se vilenice naslanjale na kakvo stablo, one bi svoja poveca krila prebacile na prednji dio tijela i tako bi se nesmetano odmarale, bez neugodnog zuljanja.

Kad spustamo glavu u "majcino krilo", ne znamo da spustamo glavu na vilinska krila.

[besposlenpop]

Imam 3 (dok se ne dosjetim još):
- vitlov
- zbrodi
- kajuce.

[Tomica]

Imam 3 (dok se ne dosjetim još):
- vitlov
- zbrodi
- kajuce.

A sto one znace?

[Tomica]

 Nesto o rajcicama, paradajzima i pomidorima.

Rajčica je u Europu stigla u 16. stoljeću iz srednje i južne Amerike i premda se isprva uzgajala kao ukrasna biljka, vrlo je brzo postala omiljeno jelo u mnogim kuhinjama. U velikim se europskim jezicima riječ za tu biljku i njezin plod proširila iz jezika njezinih uzgajivača: španjolski i francuski tomate, njemački Tomate i engleski tomato potječu iz južnoameričkoga indijanskog jezika nahuatl, u kojemu se rajčica zove tomatl ('debeljuškasto voće', op. TB).

Riječ rajčica postoji samo u standardnome hrvatskom jeziku, zabilježena je od 19. stoljeća, dok joj u hrvatskim dijalektima nema ni traga ni glasa. Imenica rajčica izvedena je od riječi raj i prevedenica je prema njemačkome regionalnom Paradiesapfel (doslovno ʻrajska jabukaʼ), odnosno prema austrijsko-bavarskome Paradeis(er).

Njemačka riječ Paradies (starije Paradeis) izvorno znači ʻrajʼ i posuđena je preko latinskoga paradisus iz grčkoga παράδεισος [parádeisos] ʻzatvoreni vrt; rajʼ. Nazivanje ukusnoga crvenog ploda rajskom jabukom potječe iz biblijske priče o Adamu i Evi i rajskome vrtu. Zabranjeni plod koji je Eva dala Adamu u europskome se slikarstvu prikazivao kao crvena jabuka, te je zbog sličnosti naziv poslije prenesen na rajčice.

Austrijsko-bavarski Paradeis izvor je najčešće zabilježenoga naziva za rajčicu u hrvatskim govorima – paradajz. Ta se riječ nalazi u svim kajkavskim govorima, često u liku paradajs, s kajkavcima dragim obezvučenim završnim suglasnikom. Tako je uobičajeno u Međimurju, Podravini, Hrvatskome zagorju te u Gorskome kotaru. Umanjenica paradajzlin također se pojavljuje, no znatno rjeđe, primjerice
u Hlebinama, Virju, Đurđevcu, Pitomači i Podravskim Sesvetama.

I u štokavskim se govorima čuje paradajz, kako je zabilježeno primjerice u govoru Grubišnoga Polja, Topuskoga, Vojnića, Ličkoga Osika, Lovinca, a danas uglavnom i diljem Slavonije, Baranje i Srijema.

U Batini za rajčicu govore i paradič, što je mađarski odraz latinske riječi paradisus (usp. mađ. paradicsom ʻrajʼ i ʻrajčicaʼ). Rijetko se pojavljuje i naziv paradajsija (npr. u Podravskoj Moslavini, Podravskim Podgajcima i Orahovici).

[Tomica]

U Bebrini, Svilaju, Babinoj Gredi, Štitaru i Gunji za rajčicu kažu i jabučica, što je, dakako, umanjenica od naslijeđene riječi jabuka. Osim toga hrvatskog naziva o sličnosti rajčice i jabuke govori i već spomenuti njemački Paradiesapfel (Apfel ʻjabukaʼ) te talijanski pomodoro.

Talijanska riječ pomodoro složenica je od pomo ʻjabukaʼ i oro ʻzlatoʼ, doslovno ʻjabuka od zlata, zlatna jabukaʼ. U talijanskome postoji i inačica pomidoro, u kojoj je prvi dio množina imenice pomo (pomi d’oro ʻzlatne jabukeʼ).

Premda su danas najčešće crvene boje, moguće je da su prve rajčice koje su prenesene u Europu bile zlatnožute. Na to upućuje najstariji europski zapis o rajčici iz 1544., u kojemu je talijanski travar P. A. Matthioli opisuje kao vrstu jabuke koja je zlatne boje kad je zrela. To je, dakle, izvor i talijanskoga naziva koji znači ʻzlatna jabukaʼ.

Talijanska je riječ pomidoro posuđena u čakavske govore, uz varijacije u rodu i vokalizmu, te u štokavske govore uz obalu. U čakavskim govorima u Istri uobičajen je srednji rod: pomidoro (Vabriga, Sveti Martin), pomideuoro (Rovinjsko Selo). U Medulinu, Omišlju, Kolanu, Kukljici, Ražancu, Lovreću, Omišu, Hvaru, Sumartinu i Zaostrogu zabilježene su inačice u muškome rodu (pomedor, pomidor, pamidor), prema izvornome talijanskom, dok je u Sinju, Perkoviću, Račišću, Vidu, Brijesti, Babinome Polju i Cavtatu uobičajen ženski rod (pomidora, pomadora), možda prema domaćim riječima rajčica ili jabuka. Splićani i Kaštelani uglavnom jednostavno kažu pokraćeno poma. Iako u govorima Neretvanske krajine prevladava naziv pomidora, ondje se može čuti i kavada, što je riječ nejasna podrijetla.

Izrazito su rijetki nazivi kumador i kumidor, karakteristični za govore Studene i Grobnika, a nastali su vjerojatno ukrštanjem naziva pomador, pomidor s nazivom drugoga omiljenog ljetnog ploda – kumar ʻkrastavacʼ.

(Dubravka Ivšić Majić i Perina Vukša Nahod)




Pa komu da ne zaigra srce od ponosa, gledajući onoliko bogatstvo svoga jezika?
Koliko to množtvo imenah istu biljku značećih! Koliko obilje raznolikih riečih iz
istoga koriena izvedenih! Kolika dosjetljivost kod priljubljivanja tudjih riečih, da se
jedva domišljaš njihovu tudjemu poreklu! U tom pogledu može se, što ja znadem,
samo ruski jezik s našim porediti.

(Šulek 1879: XII)


P. S.

Rajčica na ruskom:

помидор, томат


Rajčica na ukrajinskom:

помідор, помідорів, томат, томатний

Eto i oni vele pomidor.

[besposlenpop]

Imam 3 (dok se ne dosjetim još):
- vitlov
- zbrodi
- kajuce.

A sto one znace?

Ne vrijedi linkati, jer tamo nema čitanja bez registriranja, pa da pljunem i zalijepim:

Dakle - kajuce.

Kako rekoh, karakteristične su za Moslavinu i stvarno ne znam pojavljuju li se još negdje?  
Iako vrijeme nije ledeno, ovo je doba godine kad su se koristile.
Za to je prije svega potrebno dugotrajno ledeno vrijeme, dakle minusi kroz cijeli dan i ono ne manje važno - bare, manja jezera, veće mlake, kanali ... sve na čemu se površina smrzava i ostaje dugotrajno horizontalno i glatko.
Već naslućujete, radi se o nekakvom sredstvu za (s)klizanje po prirodnom ledu. Na umjetnom bi to bila blasfemija.

Kajuce su dakle neka vrsta sanjki za led. No, kako sanjke prvenstveno služe za spuštanje niz zasnježene padine, kajuce se korista isključivo na horizontalnim podlogama. Dakle - nema pogona gravitacijom.
Konstrukcija je isključivo domaće izrade: jedna deblja daska širine dvaju koljena, duljine potkoljenice + još koji dodatni centimetar na širinu i duljinu. Sprijeda blago zašiljena i/ili zaobljena. Moguća je i rupa za špagu za vuču.
Dvije poprečne letve koje nose klizaljke i daju visinu.
Klizaljke su se tradicionalno izrađivale od starih kosa, okrenutih oštricom prema gore, tako da na led naliježu tupe strane kosa koje su ujedno ispupčene prema dolje. Luk i kratak kontakt sa ledom je pogodovao dobrim manevarskim sposobnostima, dok su konstrukcije od nekih drugih čeličnih profila, ali s dugačkim i ravnim oštricama davale veću brzinu.

Kako se to vozilo?
Na dasku se je jednostavno kleknulo, tako da bi stopala visila preko stražnjeg ruba, a pogon su bila dva štapa (najčešće skraćena  držala recikliranih metli) koja su na donjem kraju bila malo zašiljena, a u te krajeve zabijen po jedan osrednje debeli čavel. Glava čavla se naravno, nakon zabijanja otkidala a kraj čavla zašiljio i time se je onda moglo zabijeti u led i odguravati. Štapovi su se u pravilu držali da prsti obuhvaćaju vrh štapa, a sam vrh se oslanjao na sredinu dlana.

Očito, čim si se jače i brže odguravao, brže si jurio.
Moglo se je odguravati i unatrag.
Skretalo se je naginjanjem u stranu skretanja, uz pomaganje štapom sa te strane.
Zaustavljalo se je na sličan način, poprečnim okretanjem kajuca na smjer gibanja.
Moglo se je voziti samostalno, utrkivati a bogami i igrati hokej. Umjesto paka se je kutija paste za cipele ("Iskra" Zelina) napunila pijeskom.  

Posljedice?
Klečanje na daski je nažuljalo koljena i potkoljenice, viseća stopala strujanjem zraka oko njih bi nazebla prste, a odguravanje dlanovima bi nakon nekog vremena bi izazivalo bolove.  
Još ako izbjegneš propadanje kroz led na rubovima bare, ku'ćeš bolje zabave.  

Ah da, ipak se ovdje radi o riječima. Pa glagol je kajucati (se), a aktivnost se naziva kajucanje. 
http://www.autogenitrening.hr/zimske-radosti-a-i-kajucanje

[besposlenpop]

Idemo dalje.

Vitlov(i):



Da presječem bilo kakvu aluziju - vitlovi nisu pragovi, nego propisno složeni slogovi tih pragova. 

[besposlenpop]

Za kraj ostaju zbrodi.

   

Baš je zgodno kak se uklapaju u gornji zaključak  - jer zbrodi su upravo to: ostaci hrane na tanjuru.
Kak bi rekel kumordinar Žorž: gospodske sline.
Dakle, to nije višak od ručka u loncu il protvanu, nego upravo ono kaj je neko grizel, mešal sa žlicom ili viljuškom i na kraju ostavil na tanjuru nepojedeno.
To je ono kaj se nemre spremit u frižider ili špajzu, jer već sadrži slinu, enzime i ko zna koje kombinacije molekula i bakterija koje buju te ostatke počele kvarit i pretvorile ih u potencijalno opasnu hranu.

Eto. 
Dobar tek vam želim i poližite tanjure. 

[Gnječ i tvornica čokolade]

Za kraj ostaju zbrodi.

   

Baš je zgodno kak se uklapaju u gornji zaključak  - jer zbrodi su upravo to: ostaci hrane na tanjuru.
Kak bi rekel kumordinar Žorž: gospodske sline.
Dakle, to nije višak od ručka u loncu il protvanu, nego upravo ono kaj je neko grizel, mešal sa žlicom ili viljuškom i na kraju ostavil na tanjuru nepojedeno.
To je ono kaj se nemre spremit u frižider ili špajzu, jer već sadrži slinu, enzime i ko zna koje kombinacije molekula i bakterija koje buju te ostatke počele kvarit i pretvorile ih u potencijalno opasnu hranu.

Eto. 
Dobar tek vam želim i poližite tanjure. 

To je hrana za prasce koju u Istri zovemo LAVADURE od spanjolskog LAVADURA kad sve ostatke sa pjati i lonci pocistis u jednu padelu pa pjate operes. To nije hrana za ljudsku prehranu.

Ostatke hrane od jucer zovemo POGLOTKI ili POGLODKI i to se jede jer nitko tu hranu nije stavljao u usta. Visak hrane od jucer.

[Gnječ i tvornica čokolade]

Odlican rjecnik kastavski a i tu po Istri tako govore. Se kapin mi ne rabi.

Ustvari rabi nike beside san pozabil...

https://kastav.poduckun.net/rjecnik/

[Gnječ i tvornica čokolade]

Hebemu, tek sad vidim da sam jednu rijec krivo tumacio.

Sakrabojski. Stalno su mi svi u susjedstvu govorili ma si sakrabojski ili sakrabojski mali ili sakrabojski otrok itd.

sakrabojski – poseban, drukčiji, vrijedan divljenja i poštovanja, izuzetno jak (Bil je sakrabojski jak, vaje je zdignul pol vola; Sakrabojska mala ma je lepa.)

[Gnječ i tvornica čokolade]

Puki pop.

Jel Pope mozes biti puki pop?

Kazu puki siromah ali nikad nisam cuo da negdje pise ili pukianstvo kaze puki bogatas.

Puki? Sto je to PUKI?

Ovo sam pukom srecom napisao jer mi je pukom nesrecom slab wifi puki signal a i puki android dise na skrge iz puke potrebe.

Pope javi se necemo o pukim svedima na gvozdenim kotacima.

Jao cek da puknem jedan puki smajlic

[besposlenpop]

Pu(č)ki?

[Tomica]

Pu(č)ki?

A je zbrljavio s pitanjem.

Ma sto znaci rijec puko, puki buduci da se u razlicitim izrazima razlicito i ponasa?

Mozemo reci ma on je puki siromah, ali djeluje prilicno nezgrapno kad bismo tu rijec upotrijebili u izrazu ma on je puki bogatas.

Dakle, u spomenutom kontekstu puki siromah znaci najobicniji siromah.

U recenici pronasla sam knjigu pukom srecom, rijec puko prevodimo kao cisto - puka (cista) sreca, odnosno slucajnost.

Dakle, pitanje bi bilo o podrijetlu rijeci "puko" i njenim sinonimima. Pitam i ja, onako, iz puke znatizelje.

[Gnječ i tvornica čokolade]

Pu(č)ki?

Pope, stavio sam grčke viceve onako reklo bi se pukim slučajem ali ustvari nesvjesno sam ti dao hint. Nisi bas dobar u apstraktnom razmisljanju...nisi povezao da bi puki imalo mozda veze sa grčkim jezikom..

Abstract Reasoning is most closely related to fluid intelligence: our ability to quickly reason with information to solve new, unfamiliar problems, independent of any prior knowledge. It includes lateral and flexible thinking, logical reasoning, and generating solutions beyond the most obvious.

Puki je od českog jezika pouhky sto znači samo, dio, obično. Na engleskom talijansko je mere, mero sto je od latinkog merus čisto nepatvoreno sto je opet preuzeto iz grčkog mere sto znaci dio.

Monomere polimere ili monomer polimer polimerizacija dio vise djelova. Znaci puki siromah je onaj koji ne posjeduje nista osim sebe. Puka sreca znaci da ti je nesto doslo samo jednim dijelom tj. samo srecom.

[Tomica]

Ma je, sad, Pop je trebao biti i telepatski umjesan. Jednako si tako mogao napisati da ti je hint za puko, puki zapravo post kojeg si ubacio unatrag tri mjeseca.

[besposlenpop]

Jebe mise za morfologiju, dok comuniciramo sa shvaćanjem. 

Da, svi razumijemo sto znaci siromah ali ono puki je neki imaginarni pojam kojeg svatko relativizira i objasnjava po svom.

[Gnječ i tvornica čokolade]

Da bi promijenili destruktivan mentalitet u rvata ja bih predlozio da se dekretom zabrani i kaznjava smrtnom kaznom svatko tko izgovori ovakve recenice:

"znaš li ti tko sam ja","tako će biti jer sam ja to tako rekla/o","zna se tko je ovdje glavni""ja sam završila školu, pa mi se može""znaš li ti ko je šef" i "ako ti nećeš ima tko hoće"...

[Gnječ i tvornica čokolade]

Ma je, sad, Pop je trebao biti i telepatski umjesan. Jednako si tako mogao napisati da ti je hint za puko, puki zapravo post kojeg si ubacio unatrag tri mjeseca.

Pa da. Kad se sjetim kako su na kultnima skoro svi bili virtuozi u analiziranju tuđih postova ne bi li uspjeli iskopati koju pikanteriju ili neki podatak o nekom forumasu a u svezi tracanja. Eklatantni primjer je Sekspir koji je meni dosao spocitavati da da sam ja nesto napisao a ustvari je njegov copyright od prije 20 godina. Sekspir cak ima arhivu svih postova na svom hard disku.

[Tomica]

Da bi promijenili destruktivan mentalitet u rvata ja bih predlozio da se dekretom zabrani i kaznjava smrtnom kaznom svatko tko izgovori ovakve recenice:

"znaš li ti tko sam ja","tako će biti jer sam ja to tako rekla/o","zna se tko je ovdje glavni""ja sam završila školu, pa mi se može""znaš li ti ko je šef" i "ako ti nećeš ima tko hoće"...

Na takva pitanja volim odgovarati imajuci na umu njihovo doslovno znacenje. :

"Ako ti ne znas tko si, zasto bih to ja trebala znati?"

Ili, "ako vi ne znate tko je sef, zasto bi to odjednom trebao biti moj problem?"

[Tomica]

Ma je, sad, Pop je trebao biti i telepatski umjesan. Jednako si tako mogao napisati da ti je hint za puko, puki zapravo post kojeg si ubacio unatrag tri mjeseca.

Pa da. Kad se sjetim kako su na kultnima skoro svi bili virtuozi u analiziranju tuđih postova ne bi li uspjeli iskopati koju pikanteriju ili neki podatak o nekom forumasu a u svezi tracanja. Eklatantni primjer je Sekspir koji je meni dosao spocitavati da da sam ja nesto napisao a ustvari je njegov copyright od prije 20 godina. Sekspir cak ima arhivu svih postova na svom hard disku.

Ti su dogadjaji od nas udaljeni par stotina ly i ne predstavljaju nikakvu vaznost u ovome "sada".


Zelim reci da je tvoja zanimljiva analiza od hrvatskog preko ceskog, talijanskog i grckog stvarno pohvalna, ali bojim se da Pop nikako nije mogao slijediti taj tvoj tijek misli na temelju nekog vica jer bi to znacilo da je dobar telepat.

[Gnječ i tvornica čokolade]

Ma je, sad, Pop je trebao biti i telepatski umjesan. Jednako si tako mogao napisati da ti je hint za puko, puki zapravo post kojeg si ubacio unatrag tri mjeseca.

Pa da. Kad se sjetim kako su na kultnima skoro svi bili virtuozi u analiziranju tuđih postova ne bi li uspjeli iskopati koju pikanteriju ili neki podatak o nekom forumasu a u svezi tracanja. Eklatantni primjer je Sekspir koji je meni dosao spocitavati da da sam ja nesto napisao a ustvari je njegov copyright od prije 20 godina. Sekspir cak ima arhivu svih postova na svom hard disku.

Ti su dogadjaji od nas udaljeni par stotina ly i ne predstavljaju nikakvu vaznost u ovome "sada".


Zelim reci da je tvoja zanimljiva analiza od hrvatskog preko ceskog, talijanskog i grckog stvarno pohvalna, ali bojim se da Pop nikako nije mogao slijediti taj tvoj tijek misli na temelju nekog vica jer bi to znacilo da je dobar telepat.

Pa pop je pop bogamu poljubim. Kako popi razgovaraju sa Bogom ako ne telepatski? Znaci mora imati razvijen talent za telepatiju. Inace nemoze razgovarati sa glavnim šefom na nebesima.

[Tomica]

Ma je, sad, Pop je trebao biti i telepatski umjesan. Jednako si tako mogao napisati da ti je hint za puko, puki zapravo post kojeg si ubacio unatrag tri mjeseca.

Pa da. Kad se sjetim kako su na kultnima skoro svi bili virtuozi u analiziranju tuđih postova ne bi li uspjeli iskopati koju pikanteriju ili neki podatak o nekom forumasu a u svezi tracanja. Eklatantni primjer je Sekspir koji je meni dosao spocitavati da da sam ja nesto napisao a ustvari je njegov copyright od prije 20 godina. Sekspir cak ima arhivu svih postova na svom hard disku.

Ti su dogadjaji od nas udaljeni par stotina ly i ne predstavljaju nikakvu vaznost u ovome "sada".


Zelim reci da je tvoja zanimljiva analiza od hrvatskog preko ceskog, talijanskog i grckog stvarno pohvalna, ali bojim se da Pop nikako nije mogao slijediti taj tvoj tijek misli na temelju nekog vica jer bi to znacilo da je dobar telepat.

Pa pop je pop bogamu poljubim. Kako popi razgovaraju sa Bogom ako ne telepatski? Znaci mora imati razvijen talent za telepatiju. Inace nemoze razgovarati sa glavnim šefom na nebesima.

Pa zato je nas Pop besposlen... Jer ne moze.

[Sponsored content]