Ima tu svega ...
+4
darla_
besposlenpop
*madonna*
whisperer
8 posters
Net-forum :: Kultne stvari :: Lounge bar
Stranica 19 / 37.
Stranica 19 / 37. • 1 ... 11 ... 18, 19, 20 ... 28 ... 37
Re: Ima tu svega ...
besposlenpop je napisao/la:Kojo?Buffy je napisao/la:Jeste čitali koliko su stečajni upravitelji love maznuli?
educiraj se da znas u kojoj zlocinackoj organizaciji zivis. nema tu srece sve dok se na jelacic platz ne montira giljotina.
Velika hrvatska stečajna prevara: kako su stečajni upravitelji zaradili 6,8 milijardi kuna na uništenim firmama
U Hrvatskoj je u posljednjih 17 godina provedeno više od 14 tisuća stečajeva. Vrijednost imovine tvrtki koje su stavile ključ u bravu iznosio je 132,3 milijarde kuna, a njihova stečajna masa, dakle imovina iz koje su se pokušali namiriti vjerovnici, bila je 112,4 milijarde kuna. O kolikom je novcu riječ svjedoči usporedba: taj je iznos gotovo jednak godišnjem proračunu Republike Hrvatske. Njime je raspolagalo oko 250 stečajnih upravitelja, čiji je rad nadziralo pedesetak stečajnih sudaca. Iznos naknade stečajnim upraviteljima u spomenutih je 17 godina iznosio nevjerojatnih 6,8 milijardi kuna bruto. Kad se ta cifra preračuna u neto isplatu koju je tijekom 17 godina, u prosjeku, primio svaki stečajni upravitelj, dolazi se do prilično nevjerojatnog podatka: svaki stečajni upravitelj u prosjeku je dobio 14,3 milijuna kuna.
Ukupna imovina tvrtki s kojom je raspolagalo 250 stečajnih upravitelja u Hrvatskoj vrijedila je 112 milijardi kuna!!!!
Drugi primjer kojeg u svom znanstvenom radu navodi dr. Sajter, još je drastičniji: tvrtka u kojoj su radila 234 radnika završila je u stečaju u trenutku kada je njena knjigovodstvena vrijednost bila 48,29 milijuna kuna. Upravitelju koji je vodio postupak, stečajni je sudac odredio mjesečnu naknadu u iznosu od 6000 kuna i uz to mu još priznavao 3000 kuna za putne troškove, iako je stečajni upravitelj koristio službeni automobil visoke klase u vlasništvu posrnule tvrtke, a troškove goriva također naplaćivao iz novca dobivenog prodajom stečajne mase. Istom upravitelju ukupno je tijekom stečaja neto isplaćeno 349.998 kuna (samo za kao završnu nagradu dobio je 64.616 kuna), dok su 234 radnika ukupno namirena s 564.374 kune, dakle svatko od njih u prosjeku 2412 kuna, ali u bruto iznosu. Kako je radio taj odlično plaćeni stečajni upravitelj vidi se i iz podatka da je jedna izraelska tvrtka bila zainteresirana za kupnju tvornice i nastavak proizvodnje, no stečajni je upravitelj ignorirao sve telefonske pozive i telefaks poruke. Imovina tvrtke rasprodana je parcijalno petorici kupaca, a 234 radnika završila su na cesti.
http://www.telegram.hr/politika-kriminal/velika-hrvatska-stecajna-prevara-kako-su-stecajni-upravitelji-zaradili-68-milijardi-kuna-na-unistenim-firmama/
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
SVI SKUPLJAJU UZORKE
KAO STVARNO VELIKA PSEĆA KAKICA: O sakupljanju medvjeđeg izmeta u NorveškojAko se odete u izlet u šumu, možda se od vas bude očekivalo da sakupite nešto medvjeđeg izmeta. Barem ako se taj šumski izlet događa u Norveškoj.
Ljude se u toj skandinavskoj državi potiče da sakupljaju medvjeđi izmet na koji naiđu tijekom šetnji ili planinarenja, te da uzorke pošalju na DNK analizu.“Potičemo svakoga tko će ove jeseni ići van, u prirodu, da pokupi medvjeđi izmet i dlake te da ih dostavi područni norveški Prirodni inspektorat”, kaže Jonas Kindberg, vodeća osoba u Rovdati, organizaciji koja promatra brojnost smeđeg medvjeda. Nadaju se da će im informacije koje pronađu u izmetu, poput medvjeđe DNK i što su zadnje jeli, pomoći da saznaju više o medvjeđoj populaciji u svojoj zemlji.
Prije otprilike 150 godina pretpostavlja se da je bilo oko 3.000 smeđih medvjeda u Norveškoj, ali tijekom ranog 20. stoljeća gotovo su svi pobijeni. Prošle godine, službene su procijene temeljene na alanizi DNK odredile da oko 136 ovih stvorenja luta norveškim šumama, ali teško je doći do apsolutno pouzdanih brojeva.
Najbolja metoda, ako je vjerovati Kindbergu, je da pomoću plastične vrećice pokupite ‘medvjeđe tertufe’, jednostavno mislite o tome kao o stvarno velikoj psećoj kakici. Ključno je izbjeći kontaminiranje uzoraka s ljudskom DNK, zbog čega su čak objavili i ilustriranu brošuru. Nakon što se pokupe, navodno ih je najbolje pospremiti u hladnjak.
IFLScience/Danas.hr
----------------------------------------------------------------------
Pa ak im stvarno fali međeda, nek se jave, imamo ih za izvoz. Dobiju i autobus izbjeglica gratis.
Re: Ima tu svega ...
Opet ti promašio ceo fudbal
Stvar je u zajednici kojoj uopće ožeš uputiti takav poziv, koja to ne smatra problematičnim i koja će moguće i pomoći statistici medvjeđe populacije.
Mogu zamisliti što bi se dogodilo kad bi kod nas tako nešto objavili, raspravljali bi se tri godine oko toga...
Stvar je u zajednici kojoj uopće ožeš uputiti takav poziv, koja to ne smatra problematičnim i koja će moguće i pomoći statistici medvjeđe populacije.
Mogu zamisliti što bi se dogodilo kad bi kod nas tako nešto objavili, raspravljali bi se tri godine oko toga...
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Ima tu svega ...
vidi naturaliziranog americkog Cigana stavio ruku na boraniju oce da mu gatamo bre iz dlana. koji papak boktejebo...odi bre Cigo lovi aligatore i rake govnare po Evergladesu prijavi se u CSI Miami radi nesto umjesto sto djabalebaris i loces kokakolu i zderes mekdonalds.
http://kultnix.forumcroatian.com/t956-vrtovi-malih-kuca-jebo-tekako-vrijeme-brzo-leti-al-bila-je-to-jebacka-ekipa-rijechi-nije-falilo
jebote ja sam primitvivchina debeo i rhuzan bokttejebo nit nemam stomak ni onaj pivski nemam uopce trbuh i ja debeo majku ti cigansku americku njezno pozdravljam za laku noc.
http://kultnix.forumcroatian.com/t956-vrtovi-malih-kuca-jebo-tekako-vrijeme-brzo-leti-al-bila-je-to-jebacka-ekipa-rijechi-nije-falilo
jebote ja sam primitvivchina debeo i rhuzan bokttejebo nit nemam stomak ni onaj pivski nemam uopce trbuh i ja debeo majku ti cigansku americku njezno pozdravljam za laku noc.
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
Jedan od tri vegetarijanca si ipak malo pojede mesa kad se napije, otkriva istraživanje
Anekti Voucher Codes Proa je pristupilo 1.789 ispitanika. Njih 39 posto navelo je da često jedu kebab, dok je njih 34 posto navelo da konzumira burgere s govedinom. 27 posto ispitanika odlučilo se za slaninu, 19 posto njih voli jesti prženu piletinu, a njih 14 posto se odlučilo za svinjsku kobasicu.
Anketa je također otkrila da 69 posto vegetarijanaca nikada nisu nikome priznali da su konzumirali meso. Znanstvenici su izračunali da je prosječna količina novca koju vegetarijanci potroše na meso prilikom pijanstva otprilike 7 dolara.
Jedno istraživanje iz 2014. godine, koje je provelo Human Research Council, otkriva da se jedan od pet vegetarijanaca u Americi pridržava svoje nove odluke o načinu prehrane. Od 11 tisuća ljudi koji su ispitani tijekom istraživanja, njih 2 posto se držalo vegetarijanskog načina života, 10 posto ljudi je napustilo vegetarijanstvo, a 88 posto ispitanika se nikada nije odreklo mesa.
Nutricionistkinja Lisa Young sugerira da oni koji žele postati vegetarijanci prvo trebaju konzumirati manje porcije svinjetine i piletine, a zatim izbaciti svo meso i mliječne proizvode iz prehrane na mjesec dana kako bi se naviknuli na vegetarijanstvo.
Anketa otkriva da 69 posto vegetarijanaca nikome ne prizna da su jeli meso
Prema posljednjoj anketi koju je provela jedna internet stranica posvećena uštedi novca, otkriveno je da je jedan od tri vegetarijanca u Ujedinjenom Kraljevstvu konzumirao meso nakon što bi popio previše alkohola.Anekti Voucher Codes Proa je pristupilo 1.789 ispitanika. Njih 39 posto navelo je da često jedu kebab, dok je njih 34 posto navelo da konzumira burgere s govedinom. 27 posto ispitanika odlučilo se za slaninu, 19 posto njih voli jesti prženu piletinu, a njih 14 posto se odlučilo za svinjsku kobasicu.
Nikome ne priznaju
Naime, preko 63 posto ispitanika u svojim se odgovorima čvrsto držalo stava da ne konzumiraju meso bez obzira koliko puno alkohola popili. 34 posto vegetarijanaca navelo je da su konzumirali meso dok su bili pijani, njih 26 posto konzumira meso često, njih 22 posto konzumira meso jako rijetko, a njih 18 posto navodi kako konzumiraju meso s vremena na vrijeme.Anketa je također otkrila da 69 posto vegetarijanaca nikada nisu nikome priznali da su konzumirali meso. Znanstvenici su izračunali da je prosječna količina novca koju vegetarijanci potroše na meso prilikom pijanstva otprilike 7 dolara.
Manje porcije piletine i svinjetine
“Mislim da je važno da prijatelji tih vegetarijanaca podržavaju njihovu namjeru da ne jedu meso bez obzira koliko god bili pijani”, kaže George Charles, osnivač Voucher Codes Proa.Jedno istraživanje iz 2014. godine, koje je provelo Human Research Council, otkriva da se jedan od pet vegetarijanaca u Americi pridržava svoje nove odluke o načinu prehrane. Od 11 tisuća ljudi koji su ispitani tijekom istraživanja, njih 2 posto se držalo vegetarijanskog načina života, 10 posto ljudi je napustilo vegetarijanstvo, a 88 posto ispitanika se nikada nije odreklo mesa.
Nutricionistkinja Lisa Young sugerira da oni koji žele postati vegetarijanci prvo trebaju konzumirati manje porcije svinjetine i piletine, a zatim izbaciti svo meso i mliječne proizvode iz prehrane na mjesec dana kako bi se naviknuli na vegetarijanstvo.
Re: Ima tu svega ...
SAMO 5 DOLARA
NOPHONE ZERO: Sredstvo za rješavanje ovisnosti o mobiteluProšle godine predstavili su NoPhone, a ove godine dolazi njegov nasljednikNoPhone Zero, pametni telefon koji ne radi – ništa. NoPhone Zero ustvari ima višu svrhu od telefoniranja, slikanja, slanja poruka i inih drugih stvari, a to je odvikavanje od konstantnog kontakta s telefonom.
TEST ZA NOMOFOBIJU: Provjerite jeste li “psihološki poremećeni” baš zbog svog mobitela
Izumitelji iz New Yorka vodili su se “manje je više” filozofijom kada su došli na ideju za telefon bez funkcija. NoPhone prototip je prošle godine privukao više od 18,000 dolarainvesticije tijekom kampanje na Kickstarteru, što je vodstvu tvrtke bio znak da postoji tržište za ovakve gadgete.
“Želimo postati najveća svjetska tvrtka za lažne telefone. To je naš cilj”, kaže Van Gould, suosnivač NoPhone tvrtke, koji opisuje njihov proizvod kao satirički odgovor na društvo opsjednuto elektronskim uređajima.
NoPhone Zero je veličine i težine iPhonea 5, a cijena mu je pet dolara, što je sedam dolara jeftinije od njegovog prethodnika. Razlog tomu je još manje funkcija, jer ustvari kupujete komad plastike kojim se odvikavate od pretjeranog korištenja mobitela. Premijerni model je više sličio pravom mobitelu sa kamerom, Home tipkom, sučeljem za punjač…
16 znakova da stvarno trebate odložiti svoj mobitel upravo sada
Prosudite sami je li ovo slučaj u ovim krajevima poznat kao “prodavanje cigle” ili novi trend u društvu sve više ovisnom o komunikaciji putem telefona, a manje o komunikaciji u četiri oka.
“Najbolja stvar kod ovog telefona jest što u budućnosti on ne mora ni postojati”, kaže Gould predstavljajući svoju viziju, u sklopu koje želi umanjiti važnost fizičkog proizvoda tako što će ga učiniti nevidljivim. I pritom zaraditi.
U slučaju da niste znali, slušalice nisu uključene s telefonom.
Re: Ima tu svega ...
Evo žešće kultne zajebancije:
EVO ZORE, EVO DANA: Romi pjevali ustaške i crkvene pjesme te skandirali ‘Ubi cigana’
Izvedbe su počele dolaskom performerice Ine Sladić koja je u uniformi nalik na ustašku mahala hrvatskom zastavom i pjevala uspavanku “Zeko i potočić” kako bi glasače uljuljala u predizborni san.
Pozornicu je potom zauzela skupina mladih desničara koje je okupio koreograf Bruno Isaković, a koji su u ispovjednom tonu govorili o svojoj homofobiji, prisjećajući se kako je dobar osjećaj “cipelariti pedera”.
Zadnji su pred okupljene građane, čije su se reakcije redale od šoka do odobravanja, izašli mladi Romi koji su u režiji performera Siniše Labrovića pjevali “Juru i Bobana”, te skandirali “za dom spremni”, “mi Ukrasne figurice”, te na koncu “Mamiću, cigane” i “ubi, ubi cigana”.
Siniša Labrović ‘dirigirao’ je skupinom mladih Roma iz Međimurja koji su kombinirali katoličke crkvene pjesme s ustaškima i izvikivali svima poznate parole iz bogatog repertoara govora mržnje u Hrvatskoj, čije su žrtve često i sami Romi.
Labrović je upozorio da se među promicateljima genocidnog ustaškog nasljeđa ističu i neki crkveni velikodostojnici.
Dovedeni do apsurda i lišeni bilo kakve političke korektnosti, njihovi iskazi jasno su dijagnosticirali licemjerje, netrpeljivost i nasilje prisutno u svim sferama hrvatskog društva.
HRT/Večernji list/Danas.hr
EVO ZORE, EVO DANA: Romi pjevali ustaške i crkvene pjesme te skandirali ‘Ubi cigana’
U organizaciji udruge Domino na zagrebačkom Cvjetnom trgu održao se performans ZA DNO, organiziran kao desničarski predizborni skup sa svom popratnom rekvizitom, od crnih košulja i barjaka do transparenata koji pozivaju na “vjeru u boga i desničarsku slogu”.
Izvedbe su počele dolaskom performerice Ine Sladić koja je u uniformi nalik na ustašku mahala hrvatskom zastavom i pjevala uspavanku “Zeko i potočić” kako bi glasače uljuljala u predizborni san.
Pozornicu je potom zauzela skupina mladih desničara koje je okupio koreograf Bruno Isaković, a koji su u ispovjednom tonu govorili o svojoj homofobiji, prisjećajući se kako je dobar osjećaj “cipelariti pedera”.
Zadnji su pred okupljene građane, čije su se reakcije redale od šoka do odobravanja, izašli mladi Romi koji su u režiji performera Siniše Labrovića pjevali “Juru i Bobana”, te skandirali “za dom spremni”, “mi Ukrasne figurice”, te na koncu “Mamiću, cigane” i “ubi, ubi cigana”.
Siniša Labrović ‘dirigirao’ je skupinom mladih Roma iz Međimurja koji su kombinirali katoličke crkvene pjesme s ustaškima i izvikivali svima poznate parole iz bogatog repertoara govora mržnje u Hrvatskoj, čije su žrtve često i sami Romi.
Labrović je upozorio da se među promicateljima genocidnog ustaškog nasljeđa ističu i neki crkveni velikodostojnici.
Dovedeni do apsurda i lišeni bilo kakve političke korektnosti, njihovi iskazi jasno su dijagnosticirali licemjerje, netrpeljivost i nasilje prisutno u svim sferama hrvatskog društva.
HRT/Večernji list/Danas.hr
Re: Ima tu svega ...
imaju li ti neki crkveni velikodostojnici ime i prezime? cuj, velikodostojnik? kakva je to bizarna imenica velikodostojnik??? tko izmislja takve kurcevite kagade i rvatske veleumnice? tko je taj da mu mamica i tatica rvata i rvaticu yebem u po smrdljive picke.
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
Glavaš postrojio gardu ispred Sabora pa predao izborne liste
Glavašev HDSSB predao je izborne liste DIP-u za 4. i 5. izbornu jedinicu za nadolazeće parlamentarne izbore.
Slavonska sokolska garda (SS Garda), ‘stranačka vojska’ HDSSB-a postrojila se na Markovu trgu nešto prije 18 sati, uoči predaje izborne liste. U uvježbanoj koreografiji sudjelovalo je 30-ak mladića odjevenih u crne odore s crnim beretkama na glavama, a među njima i dvije djevojke.
‘Pozor! Slavonska sokolska gardo, Domovini vjerni!’ - viknuo je voditelj ‘garde’, na što su mu pripadnici HDSSB-ove postrojbe odgovorili: ‘Uvijek vjerni’.
Podsjetimo, Sokolska garda prvi je put javno postrojena na nedavnom Saboru HDSSB-a,a , no i prije toga snimke i fotografije postrojavanja izašle su medije i zgrozile dio javnosti. Branimir Glavaš objašnjavao je da se ne radi o stranačkoj vojsci nego o sportsko-rekreacijskoj sekciji HDSSB-a. Na pitanje zašto su baš izabrane crne odore, Glavaš je rekao da su one elegantne i svečane.
Svoje liste za nadolazeće parlamentarne izbore u 18 sati predao je HDSSB, a sa sobom je doveo i Slavonsku sokolsku gardu koja se postrojila pred Saborom
Glavašev HDSSB predao je izborne liste DIP-u za 4. i 5. izbornu jedinicu za nadolazeće parlamentarne izbore.
Slavonska sokolska garda (SS Garda), ‘stranačka vojska’ HDSSB-a postrojila se na Markovu trgu nešto prije 18 sati, uoči predaje izborne liste. U uvježbanoj koreografiji sudjelovalo je 30-ak mladića odjevenih u crne odore s crnim beretkama na glavama, a među njima i dvije djevojke.
‘Pozor! Slavonska sokolska gardo, Domovini vjerni!’ - viknuo je voditelj ‘garde’, na što su mu pripadnici HDSSB-ove postrojbe odgovorili: ‘Uvijek vjerni’.
Podsjetimo, Sokolska garda prvi je put javno postrojena na nedavnom Saboru HDSSB-a,a , no i prije toga snimke i fotografije postrojavanja izašle su medije i zgrozile dio javnosti. Branimir Glavaš objašnjavao je da se ne radi o stranačkoj vojsci nego o sportsko-rekreacijskoj sekciji HDSSB-a. Na pitanje zašto su baš izabrane crne odore, Glavaš je rekao da su one elegantne i svečane.
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Ima tu svega ...
TAJKUN U BOLNICI NAKON SADO-MAZO AKCIJE PO UZORU NA '50 NIJANSI SIVE' Tužio suprugu jer ga je premlatila letvom
a budaleee...
http://www.jutarnji.hr/tajkun-zavrsio-u-bolnici-nakon-sado-mazo-akcije-po-uzoru-na--50-nijansi-sive--ona-je-mislila-da-uziva--a-on-je-zvao-hitnu/1440384/
a budaleee...
http://www.jutarnji.hr/tajkun-zavrsio-u-bolnici-nakon-sado-mazo-akcije-po-uzoru-na--50-nijansi-sive--ona-je-mislila-da-uziva--a-on-je-zvao-hitnu/1440384/
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
Buffy je napisao/la:Glavaš postrojio gardu ispred Sabora pa predao izborne listeSvoje liste za nadolazeće parlamentarne izbore u 18 sati predao je HDSSB, a sa sobom je doveo i Slavonsku sokolsku gardu koja se postrojila pred Saborom
Glavašev HDSSB predao je izborne liste DIP-u za 4. i 5. izbornu jedinicu za nadolazeće parlamentarne izbore.
Slavonska sokolska garda (SS Garda), ‘stranačka vojska’ HDSSB-a postrojila se na Markovu trgu nešto prije 18 sati, uoči predaje izborne liste. U uvježbanoj koreografiji sudjelovalo je 30-ak mladića odjevenih u crne odore s crnim beretkama na glavama, a među njima i dvije djevojke.
‘Pozor! Slavonska sokolska gardo, Domovini vjerni!’ - viknuo je voditelj ‘garde’, na što su mu pripadnici HDSSB-ove postrojbe odgovorili: ‘Uvijek vjerni’.
Podsjetimo, Sokolska garda prvi je put javno postrojena na nedavnom Saboru HDSSB-a,a , no i prije toga snimke i fotografije postrojavanja izašle su medije i zgrozile dio javnosti. Branimir Glavaš objašnjavao je da se ne radi o stranačkoj vojsci nego o sportsko-rekreacijskoj sekciji HDSSB-a. Na pitanje zašto su baš izabrane crne odore, Glavaš je rekao da su one elegantne i svečane.
jel su nazdravili akumulatorima Trepca? jesu li popili malo akumulatorske kiseline za celicenje njihovih ustaskih tjelesa?
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
bolesnik i kukavica. ako su mu sva (ne)djela u ime domovine, slobode i borbe protiv neprijatelja, sto glasno i jasno ne stane iza njih nego negira, skriva se, strajka gladju i nosi elegantne boje ..... ti domoljubi su mi najjaci. na zalost, i jesu. boze koje smo mi bolesno drustvo i sta se sve dozvoljava ....
*madonna*- Posts : 1059
Join date : 14.06.2014
Re: Ima tu svega ...
Mržnja ima lice... http://lijepanasa.tumblr.com/
Buffy- Posts : 1896
Join date : 03.06.2014
Re: Ima tu svega ...
alkemicar ili glup, gluplji, glup u p icku m aterinu
tim novcem? kojim novcem?
tim novcem? kojim novcem?
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
dvije h r vatcke kurbetine koje se loze i vlaze na h r vacke krkane i kriminalce:
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
OBJAVILA MATICA HRVATSKA
Prvi srpsko-hrvatski rječnik: izvinjenje – isprika, saučešće – sućut, uviđaj – očevid, patika – tenisica...
Od rata do danas odrasli su mnogi koji sa srpskim jezikom nisu u čestom dodiru
Na skorašnjem Interliberu, koji počinje za tjedan dana, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara (a izdavač se toplo nada i interesa) jest "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik" profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije. Riječ o izdanju Matice hrvatske čija je najava prije točno dvije godine u Večernjem listu izazvala brojne uspjenjene kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.
Nije za istjerivanje
Medijska buka bila je intenzivna kao da tu nije riječ o stručnomjezičnom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o nekakvoj policijskoj tjeralici kojom će se iz hrvatske jezične prakse istjerivati riječi srpskog podrijetla.
"Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, na hrvatskoj su strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičnim osjećajem, drukčije jezično odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u izravnoj komunikaciji, preko televizije ili tiskovina) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je velik dio toga leksika razumljiv, dio sličan vlastitomu, ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posrijedi nazivi i nestandardnojezični leksemi. Upravo zato odlučio sam sastaviti ovaj rječnik po načelima dvojezične leksikografije prvenstveno kao praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicama/pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika", ističe u predgovoru profesor Samardžija.
"Budući da su u proteklih dvadesetak godina neka od privatnih, k tomu još uglavnom i amaterskih, pa i diletantskih izdanja o razlikama između hrvatskoga i srpskoga nekim stranim koleg(ic)ama, pokadšto i s primjesom slabo prikrivene zluradosti, poslužila kao dobrodošao "dokaz" o naravi jezične politike u Republici Hrvatskoj, a i o navodnim posrtanjima jezikoslovne kroatistike kao njezina pretpostavljena stručnog "servisa", izrijekom napominjem da je ovaj rječnik kao autorsko djelo nastao bez ikakve i bilo čije "narudžbe" pa su i stajališta i prosudbe u njemu iznesene autorske, dotično moje i samo tomu naslovniku treba nasloviti sve kritike, pokude, prigovore i zamjerke", piše Samardžija te otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj vladao politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika sustavno minimizirao i ignorirao.
Grah ili pasulj
Samardžija tvrdi i da je život u jugoslavenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim "jezgrenim" dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, kazališnim izvedbama, a za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA (u kojoj je de facto službeni i zapovjedni jezik bio srpski) ublaživao i umanjivao utjecaj razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Pri tome naglašava da se poneki jezikoslovac znao poslužiti doskočicama poput one o grahu i pasulju: "Naime nije važno je li grah ili pasulj, važno je da ga ima!"
Autor je samokritički istaknuo i da nema kompetencije izvornoga govornika srpskog te da je leksiku srpskoga jezika pristupio kao inojezični govornik.
– To ističem zbog toga što se, uza svu pomnju, moglo dogoditi da neki srpski leksem nije obrađen cjelovito ili da mu nisu "uhvaćene" sve značenjske nijanse. Takvi se propusti mogu relativno lako ukloniti samo uz pomoć stručnjaka s odgovarajućim metajezičnim znanjem i kompetencijom izvornoga govornika srpskoga, ali takvu osobu pripravnu za suradnju nisam uspio pronaći – ističe prof. Samardžija. A kao što je uvrštavanje u rječnik npr. popovih muda i prije dvije godine izazvalo polemične iskre u hrvatskim medijima, tako će i sada, kada je Rječnik pred čitateljima, diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno biti i glasna i duga.
Prvi srpsko-hrvatski rječnik: izvinjenje – isprika, saučešće – sućut, uviđaj – očevid, patika – tenisica...
Od rata do danas odrasli su mnogi koji sa srpskim jezikom nisu u čestom dodiru
Na skorašnjem Interliberu, koji počinje za tjedan dana, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara (a izdavač se toplo nada i interesa) jest "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik" profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije. Riječ o izdanju Matice hrvatske čija je najava prije točno dvije godine u Večernjem listu izazvala brojne uspjenjene kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.
Nije za istjerivanje
Medijska buka bila je intenzivna kao da tu nije riječ o stručnomjezičnom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o nekakvoj policijskoj tjeralici kojom će se iz hrvatske jezične prakse istjerivati riječi srpskog podrijetla.
"Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, na hrvatskoj su strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičnim osjećajem, drukčije jezično odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u izravnoj komunikaciji, preko televizije ili tiskovina) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je velik dio toga leksika razumljiv, dio sličan vlastitomu, ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posrijedi nazivi i nestandardnojezični leksemi. Upravo zato odlučio sam sastaviti ovaj rječnik po načelima dvojezične leksikografije prvenstveno kao praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicama/pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika", ističe u predgovoru profesor Samardžija.
I tvrdi da mu namjera nije bila da povuče razdjelnicu ili popiše sve razlike između hrvatskoga i srpskog jezika niti sve leksičke i leksičkosemantičke razlike što postoje u jezičnoj praksi dviju jezičnih i etničkih zajednica, nego govornicama i govornicima hrvatskoga olakšati razumijevanje srpskih općeleksičkih i češćih terminoloških osebujnosti.Nisam uspio pronaći suradnika s kompetencijom izvornog srpskog govornika
"Budući da su u proteklih dvadesetak godina neka od privatnih, k tomu još uglavnom i amaterskih, pa i diletantskih izdanja o razlikama između hrvatskoga i srpskoga nekim stranim koleg(ic)ama, pokadšto i s primjesom slabo prikrivene zluradosti, poslužila kao dobrodošao "dokaz" o naravi jezične politike u Republici Hrvatskoj, a i o navodnim posrtanjima jezikoslovne kroatistike kao njezina pretpostavljena stručnog "servisa", izrijekom napominjem da je ovaj rječnik kao autorsko djelo nastao bez ikakve i bilo čije "narudžbe" pa su i stajališta i prosudbe u njemu iznesene autorske, dotično moje i samo tomu naslovniku treba nasloviti sve kritike, pokude, prigovore i zamjerke", piše Samardžija te otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj vladao politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika sustavno minimizirao i ignorirao.
Grah ili pasulj
Samardžija tvrdi i da je život u jugoslavenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim "jezgrenim" dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, kazališnim izvedbama, a za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA (u kojoj je de facto službeni i zapovjedni jezik bio srpski) ublaživao i umanjivao utjecaj razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Pri tome naglašava da se poneki jezikoslovac znao poslužiti doskočicama poput one o grahu i pasulju: "Naime nije važno je li grah ili pasulj, važno je da ga ima!"
Sada je pred hrvatskim čitateljima pregledni rječniks više tisuća riječi na gotovo šest stotina stranica u kojem su prije svakog slova uvrštene leksikonski sažete natuknice o odabranim događajima iz srpske nacionalne i političke povijesti u rasponu od delija preko Ćele-kule do znamenitih manastira s Atosa ili Kosova. Posebnu je pozornost profesor Samardžija posvetio srpskopravoslavnomu kršćanskom nazivlju, ali i posuđenicama. Srpske se natuknice donose uobičajenim abecednim redom, i to na oba pisma, dakle i latinicom i ćirilicom.Nitko dobronamjeran danas ne osporava razlike u leksiku između srpskog i hrvatskog
Autor je samokritički istaknuo i da nema kompetencije izvornoga govornika srpskog te da je leksiku srpskoga jezika pristupio kao inojezični govornik.
– To ističem zbog toga što se, uza svu pomnju, moglo dogoditi da neki srpski leksem nije obrađen cjelovito ili da mu nisu "uhvaćene" sve značenjske nijanse. Takvi se propusti mogu relativno lako ukloniti samo uz pomoć stručnjaka s odgovarajućim metajezičnim znanjem i kompetencijom izvornoga govornika srpskoga, ali takvu osobu pripravnu za suradnju nisam uspio pronaći – ističe prof. Samardžija. A kao što je uvrštavanje u rječnik npr. popovih muda i prije dvije godine izazvalo polemične iskre u hrvatskim medijima, tako će i sada, kada je Rječnik pred čitateljima, diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno biti i glasna i duga.
Re: Ima tu svega ...
hrvatski jezik je vise pisani nego govorni jezik. sluzi za pisanje raznih represivnih zakona a njime komunicira mozda najvise 200 ljudi i to samo u sluzbenoj komunikaciji. svi ostali komuniciraju na hrvatsko-srpskom jeziku ili nekom lokalnom dijalektu.
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
Kaj?Esco je napisao/la:hrvatski jezik je vise pisani nego govorni jezik. sluzi za pisanje raznih represivnih zakona a njime komunicira mozda najvise 200 ljudi i to samo u sluzbenoj komunikaciji. svi ostali komuniciraju na hrvatsko-srpskom jeziku ili nekom lokalnom dijalektu.
Re: Ima tu svega ...
RASPAMEĆENE ZBOG BALMAINA
STAMPEDO U ZAGREBAČKOM H&M-U: Čekale na hladnoći, pa se zamalo potukle zbog krpicaScene poput onih s američkog black fridaya jutros su se mogle vidjeti u trgovini H&M-a na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Potrošačka groznica zavladala je, ali ne zbog velikih rasprodaja – već nove kolekcije.
I prije sedam sati pred trgovinom je bilo nekoliko stotina ljudi, uglavnom djevojaka mlađe životne dobi. Nimalo im nije smetala hladnoća, a kad se trgovina otvorila nastao je pravi stambeno. Svi su se htjeli dokopati željenog komada iz nove kolekcije Balmain.Na snimci čitatelja 24sata vidi se kako djevojke ulijeću u trgovinu i mahnito grabe sve što se pred njima našlo. U borbi za fensi krpice došlo je do naguravanja, ali srećom, nije bilo tučnjave.
24sata/Danas.hr
Re: Ima tu svega ...
LASERSKO MJERENJE RAZMAKA
ČUVAJTE SE ZLOVENSKE POLICIJE: Zbog ove sitnice kaznit će vas s 200 euraAko se vozite kroz Sloveniju budite na oprezu jer je slovenska policija uz pomoć laserske tehnologije mjeri udaljenost između vozila, a sudeći prema kazni koju je dobila jedna vozačica policija pazi na svaki metar.
Policija je tako uz pomoć Laser Technology Inc., tip TruCAM LTI 20/20, 22. listopada u Koperu snimila automobil koji je vozio na prekratkom razmaku. Vozilo je pri brzini od 46 kilometara na sat bilo udaljeno 23,9 metara, a prema zakonu moralo je biti udaljeno 25 metara.Policijska kamera ga uhvatila u neobičnom prekršaju, kažnjen je s oko 2.700 kuna
Vlasnica vozila tako je dobila kaznu od 200 eura zato jer je bila 1,1 metar preblizu drugom vozilu. Time je prekšila članak 44. Zakona o sigurnosti cestovnog prometa.
Re: Ima tu svega ...
besposlenpop je napisao/la:RASPAMEĆENE ZBOG BALMAINA
STAMPEDO U ZAGREBAČKOM H&M-U: Čekale na hladnoći, pa se zamalo potukle zbog krpica
TKO JE JAMIO, JAMIO.
“Sad ste na vlasti, ili kaznite sve profitere ili podvucite crtu, pa ‘ko je jamio, jamio”
Zbog jedne jedine rečenice - doduše, najcitiranije hrvatske fraze svih vremena - skromni bivši hercegovački vozač autobusa, kondukter na liniji Ljubuški - Minken, postao je vizionar koji je na ovim prostorima jači i od gotovo nepogrešive babe Vange. Ljubo Ćesić Rojs definitivno se upisao u povijest hrvatskog ustavnog prava.
Njegova izjava stara petnaesetak godina - ‘ko je jamio, jamio - ovih je dana pobrisala pod jedinim konkretnim političkim ostvarenjem doktora prava Ive Josipovića, koji je kao najviše dostignuće petogodišnjeg mandata redovito navodio “ukidanje zastare na djelima iz sfere pretvorbenog i privatizacijskog kriminala”.
Prvi put je to Rojs izrekao kao saborski zastupnik HDZa od 2000. do 2003. izabran s liste za dijasporu poručio je u Saboru tadašnjem premijeru Ivici Račanu:
“Sad ste na vlasti, ili kaznite sve profitere ili podvucite crtu, pa ‘ko je jamio, jamio”.
U presudi Ivi Sanaderu ustavni je sud dao za pravo Rojsu: Zastara vrijedi, tko je jamio, jamio je... Krivac danas mirne duše može i priznati nedjelo - a pravna mu država ništa ne može. To jest, može mu staviti soli na rep...
S dozom ponosa u glasu, Ljubo Ćesić Rojs prisjetio se kako je došlo do te rečenice:
"Lijepo sam im ja rekao. Davno je trebalo podvući crtu i kazniti profitere. Da su to uradili na vrijeme, prije 14 godina, onda ne bi ni Sanader ni netko drugi jamio."
Umirovljeni general tako je komentirao činjenicu da je Ustavni sud ipak dao za pravo njegovoj izjavi: Tko je jamio, jamio je!.
Iako je prije pet godina u Ustav ubačeno da kriminal u privatizaciji i ratno profiterstvo ne zastarijevaju, Rojs je, kaže, uvjeren kako od toga na kraju neće biti ništa.
"Sve je to mazanje očiju. Otimaju i kradu i dalje. Sve bih to britvom odrezao. Bio bih drugi Tuđman. Dobro, Tuđman je samo jedan, ali uveo bih reda", kaže nam Rojs.
Politika ga je razočarala i više se neće ni za što kandidirati nakon neuspješnih pokušaja.
"Narod je odlučio birati ovce, a ja neću protiv svojeg naroda", zaključio je Rojs.
Nitko ne zna zašto je Ustavni sud dobio odluku kojom se poništava dio Ustava, ali i više od toga - ovim je pravorijekom razorena svaka nada hrvatskih građana da će pretvorbeni kriminal (a cijela je pretvorba bila, manje više, kriminalno djelo) ikada biti anuliran.
Đuri Gavriloviću, Josipu Guciću, Miroslavu Kutli i desecima drugih znanih i neznanih junaka, sada možemo samo staviti soli na rep.
No to nije kraj negativnih posljedica ove odluke - one opravdavaju ono što je počinjeno u prošlosti, ali ohrabruju i ono što bi se moglo dogoditi u budućnosti.
Bivši predsjednik Ivo Josipović kaže da “Ustavni sud ne negira odredbu o nezastarijevanju, ali joj bitno sužava doseg”.
Time u biti priznaje da će mnogi profiteri ipak ostati bez kaznenog postupka.
"Bio je to organizirani kriminal u kojem su sudjelovali mnogi pod zaštitom države. Je li pravedno i moralno da oni uživaju zaštitu?", pita se Josipović, koji je ideju o ugradnji odredbe o nezastarijevanju ratnoga profiterstva u Ustav lansirao u jeku predsjedničke kampanje potkraj 2009. godine.
Razmatra predlaganje novih promjena Ustava i zakona. Općenito, u Hrvatskoj bi bilo ljekovito vratiti poštovanje pojmu straha u kaznenom pravu.
No kod nas već i mala djeca znaju da veliki prijestupnici najčešće završe tako da gule krumpir, dok mali gule robiju.
Ustavni sud dao je snažan poticaj razvoju općeg nemorala u Hrvatskoj, te bolesti na smrt, kako bi rekao danski filozof Kierkegaard.
Nije slučajno da su zemlje razvijene, masovno poštovane etike - ne samo etike rada nego i etike uopće, Njemačka, Japan, Norveška, Švicarska itd - visoko razvijene dok su “lako ćemo” i “đemdo” države u rasulu koje se moderno zove fiskalni deficit - popularno rečeno, u bankrotu.
U odluci Ustavnog suda o poništenju presude Ivi Sanaderu za slučaj Hypo taj sud je postavio novi standard.
Ako je za kazneno djelo ratnog profiterstva, kriminala u pretvorbi i privatizaciji nastupila zastara 2010. godine, onda se više ono ne može goniti. Te 2010. je na inicijativu Ive Josipovića uvedeno djelo nezastarijevanja tih djela.
Bilo je predstavljeno kao dokaz da se uvijek mogu goniti profiteri. No to nije tako prema tumačenju Ustavnog suda.
Pravni stručnjaci se slažu da je vjerojatno sav pretvorbeni kriminal u zastari.
"Za većinu djela koja su propisana zbog proteka vremena nastupila je zastara. Vjerujem da se sad više uopće ne mogu goniti kaznena djela ratnog profiterstva i kriminala u pretvorbi i privatizaciji ili će to biti iznimno rijetko", rekla je odvjetnica Jadranka Sloković.
Drugi je paradoks da je i djelo ratnog profiterstva Ivo Sanader mogao napraviti tek poslije 2010. godine kada je rat - koji inače nikad nije službeno proglašen - bio već pet godina gotov.
Hrvatsko pravosuđe, prečesto sluga politike, majka je hrvatske tragedije.
Učestale poruke kako se lopovluk isplati, kako se nekoliko milijuna ukradenih eura ili kuna lako odrobija (“na jednoj strani” kako bi rekli iskusni robijaši kad žele reći da će na im robija za nedjelo biti kratka a san miran, tako da se neće ni okrenuti u krevetu a već će se naći na slobodi) i kako se uz dobre veze i malo sreće na sudu više instance, ili uz dobru jamčevinu, praktički stječe doživotni imunitet, ovu će zemlju učiniti trajnim eldoradom za muljatore, kriminalce, lopove i snalažljivce, dok će - s druge strane - sve što zna, hoće i može, protjerati u Irsku, Njemačku, Austriju, Norvešku i druge prosperitetne zemlje, koje nemaju tu “sreću” da im Ustavni sud vode ljudi poput Jasne Omejec, a u njemu sjede kadrovi koji su i sami majstori muljaže, bleferi i polusvijet, kakav u poštenim zemljama takve institucije može vidjeti samo na televiziji.
Državno odvjetništvo pokrenulo je postupke posljednjih pet godina u 69 slučajeva.
Iz DORH-a kažu da još razmatraju odluku Ustavnog suda, ali da nastavljaju raditi u skladu s Ustavom i zakonima.
A Rojsovo proročanstvo do tada ruši i sve viralne rekorde. Jer Rojsova umotvorina, s očitim multimedijalnim potencijalnom, tko i nije znao za ‘ko je jamio-jamio’ sada službeno ima i primjer iz prakse. Na internetu je citirana stotine tisuća puta.
Uz bok su joj i neke druge političke doskočice. Tuđmanova kovanica “Imamo Hrvatsku” samo na internetu citirana je više od nekoliko milijuna puta.
Njeno je značenje u prvoj fazi upotrebe bilo entuzijastično-domoljubno, da bi prerasla u ironični komentar privatizacije.
Popularna je i Bandićeva: “Idemo delati”, Sanaderova: “Kakit ću-piškit ću”.
Naraštaji mladih nakon Drugog svjetskog rata poznavali su Tita po paroli: “Tuđe nećemo – svoje ne damo”.
Ta formulacija, citirana nekoliko tisuća puta puta, izvorno pripada Stjepanu Radiću.
Mesić je s Bandićem koautor uspješnice “Neka institucije rade svoj posao, za koju se nadamo da će jednog dana doista zaživjeti”.
tagovi
Gost- Gost
Re: Ima tu svega ...
Lanac dućana objavio neobičan oglas za posao, traže stručnjaka u otpetljavanju božićnih lampica
Naime, Tesco će i ove godine svoje dućane ukrasiti božićnim lampicama tijekom blagdana, a kako one nisu bile baš brižno pospremljene prošle godine, ove godine traže nekoga tko će im prije blagdanske groznice pomoći otpetljati ovaj problem.
Ostali uvjeti koji se traže u oglasu za posao su da kandidatkinja ili kandidat bude strastven po pitanju Božića te sposoban otpetljati barem tri metra kablova u manje od tri minute. Također, osoba mora biti puna energije te dati sve od sebe kako bi ispunila očekivanja poslodavca, prenosi Huffington Post.
Kandidati moraju u manje od tri minute otpetljati tri metra kabla božićnih lampica
Tesco, međunarodni lanac trgovina, objavio je oglas za posao u Velikoj Britaniji, a vještina koju traže od svog budućeg zaposlenika je da bude izvrstan u otpetljavanju božićnih lampica.Naime, Tesco će i ove godine svoje dućane ukrasiti božićnim lampicama tijekom blagdana, a kako one nisu bile baš brižno pospremljene prošle godine, ove godine traže nekoga tko će im prije blagdanske groznice pomoći otpetljati ovaj problem.
Ostali uvjeti koji se traže u oglasu za posao su da kandidatkinja ili kandidat bude strastven po pitanju Božića te sposoban otpetljati barem tri metra kablova u manje od tri minute. Također, osoba mora biti puna energije te dati sve od sebe kako bi ispunila očekivanja poslodavca, prenosi Huffington Post.
Stranica 19 / 37. • 1 ... 11 ... 18, 19, 20 ... 28 ... 37
Net-forum :: Kultne stvari :: Lounge bar
Stranica 19 / 37.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
|
|